Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta

27. January 2021.
Saopštenje Antifašističke lige Republike Hrvatske povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta
marcin-czerniawski-m9Re9iUq08s-unsplash
Foto: MARCIN CZERNIAWSKI/Unsplash

Već niz godina obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta; često na Trgu žrtava fašizma. Mnogo puta smo govorili o strahotama nacističkih i ustaških logora ali i upozoravali da sjećanje na Holokaust kao izolirani historijski događaj, nije dovoljno. Da se Holokaust dogodio „na kraju puta“ koji je počeo politikama nacionalističke netrpeljivosti prema drugima i drugačijima, politikama koje su nastojale homogenizirati većinski narod poticanjem zla antisemitizma, rasizma prema Romima te, u slučaju NDH, šovinizma prema Srbima, širenjem straha od manjina, a istodobno obespravljujući i proganjajući pripadnike manjina ali i sve one pripadnike većinskog naroda koji su se tom zlu suprotstavili. Da je relativizacija zločudnosti takvih politika opasnost i za današnja društva, jer buduće generacije lišava mogućnosti da nauče na iskustvima i pogreškama prethodnih.

U svemu tome ponašanje hrvatske politike pokazuje sindrom podvojene ličnosti.

Podiže se spomenik „Žrtvama Holokausta“ ali na način da židovske organizacije u Hrvatskoj i Svjetski židovski kongres protestiraju protiv tog spomenika, ocijenjujući ga kao pokušaj da se prešute žrtve ustaškog režima.

Svečano se obilježava Dan antifašističke borbe ali kandidat za predsjednika Visokog kaznenog suda izjavljuje na televiziji „ustaško znakovlje može se zabraniti jedino ako se istodobno zabrani i crvena zvijezda“, očito uvjeren da mu takva izjava neće škoditi u kandidaturi.

Pred dva tjedna Vlada je uputila u javnu raspravu Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje u kojem, između ostalog, piše: „zločinom iz mržnje smatra se (..) javno odobravanje poricanja ili znatno umanjivanje djela genocida i ratnog zločina“ (..) „pozornost obratiti na verbalne izraze mržnje ali i na neverbalne simbole“. U isto vrijeme Ministarstvo branitelja, dakle Vlada, financira Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koje ne samo umanjuje nego i poriče djela genocida i ratnog zločina počinjenih od ustaša u logoru Jasenovac. Za dom spremni, eklatantni simbol zločinačkog ustaškog režima, ne tolerira se samo kao „verbalni izraz mržnje“ na nogometnim stadionima, nego i kao „simbol“ koji se pojavljuje gotovo na svakoj komemoraciji ili proslavi vezanoj za Domovinski rat.

Zbog navedenog, a prije svega zbog odgoja i obrazovanja sadašnje i budućih generacija učenika, TRAŽIMO:

  • Od Hrvatskog sabora što skorije stavljanje u proceduru Zakona o zabrani i krivičnom kažnjavanju upotrebe ustaških obilježja i znakovlja, nijekanja koncentracijskih logora smrti i veličanja ustaških zločinaca.
  • Od Ministarstva branitelja prestanak financiranja Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac koje niječe zločine počinjene od ustaša u koncentracijskom logoru Jasenovac.
  • Od Skupštine grada Zagreba da na spomeniku čiju izgradnju financira Grad Zagreb, a gradi se kod željezničke stanice, piše: „Žrtvama nacističkog i ustaškog režima. 1941. – 1945.“, na latinici, ćirilici, te na romskom i hebrejskom.
  • Od obrazovnih institucija dosljedno poštivanje smjernica Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust
  • Od Vlade RH program financiranja organiziranih posjeta JUSPu Jasenovac za đačku i studentsku populaciju.
  • Od HRT-a što skorije prikazivanje TV serije „Nezavisna država Hrvatska“ scenarista Hrvoja Klasića, redatelja Miljenka Bukovčana u produkciji HRT-a koja je završena prije godinu dana, na javnoj televiziji.
  • Od Državnog odvjetništva RH djelotvorno postupanje prema kaznenim prijavama, primjerice prijavi podnesenoj 2016. od strane Antifašističke lige protiv Jakova Sedlara redatelja dokumentarnog filma „Jasenovac-istina“ zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl.325.st.4. Kaznenog zakona.
  • Od Državne odvjetnice Republike Hrvatske očitovanje je li na inicijativu Antifašističke lige RH iz lipnja 2020. podnijela Vrhovnom sudu Zahtjev za zaštitu zakonitosti kao izvanredni pravni lijek Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv onog dijela presude Visokog prekršajnog suda broj Jž-2747/2018. od dana 2. listopada 2019. godine kojim se potvrđuje prvostupanjska presuda Prekršajnog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu broj: 6.Ppj-724/16 kojom je Marko Perković Thompson oslobođen optužbe zbog prekršaja iz članka 5. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
  • Od lokalnih vlasti financiranje posjeta mjestima sjećanja na žrtve zločina počinjenih unutar i izvan sustava konc logora NDH, poput Memorijalnog centra Lipa pamti, Spomen groblja Kampor ili Parka Dotrščina, mjesta najvećeg stradanja Zagrepčana i Zagrepčanki u Drugom svjetskom ratu te ulaganje u održavanje antifašističkih spomenika.

 

Click