Ko nas štiti kad policija nije u službi građanki i građana?

1. December 2025.
Institucionalna pasivnost policije direktno ugrožava bezbednost žena i integritet izbornog procesa
1749408517_policija.format-webp.width-1200
Foto: N1

Mi, feminističke inicijative i pojedinke, izražavamo duboku zabrinutost povodom incidenta koji se dogodio 30. novembra 2025. godine na biračkom mestu broj 33 u Mionici kada su dve posmatračice organizacije CRTA bile napadnute, dok pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, koji su bili prisutni na licu mesta, ostali nisu reagovali na fizički napad.

Prema dostupnim informacijama i dokumentovanim snimcima, napadači su ogradili vozilima automobil u kome su se nalazile posmatračice, onemogućili im kretanje, lupali po prozorima i pokušavali da otvore vrata, dok su žene dozivale pomoć. Četiri policijska službenika stajala su svega dvadesetak metara dalje i nisu reagovala, nisu prišli, nisu procenili situaciju, niti su pružili zaštitu ženama koje su bile izložene nasilju, što bukvalno spada u njihov opis posla.

Ovakvo nepostupanje nije incident, već ozbiljan pokazatelj institucionalne krize i potpunog urušavanja osnovne funkcije policije, zaštite građanki i građana. Kada žene koje rade u javnom interesu mogu da budu napadnute pred policijom koja ostaje potpuno pasivna, poruka je jasna: nasilje nad ženama se toleriše, a institucije ne smatraju svojom dužnošću da ih zaštite.

Tokom današnjeg dana zabeleženi su novi napadi, seksistčki komentari usmereni čak i prema narodnim poslanicama koje su se zatekle na mestima incidenta. Umesto da obezbede njihovu sigurnost i omoguće im pristup biračkim mestima, pojedini policijski službenici obraćali su im se uz uvrede, omalovažavanje i otvoreno neprijateljski ton, jasno šaljući poruku da čak ni žene na javnim funkcijama ne mogu računati na institucionalnu zaštitu.

Prema zakonima Republike Srbije, policija ima obavezu da spreči nasilje i zaštiti lica koja dozivaju u pomoć. Nepostupanje u ovakvim situacijama obuhvata više krivičnih dela, uključujući dela ugrožavanje sigurnosti, nesavestan rad u službi i zloupotrebu službenog položaja.

Ovaj slučaj nije izolovan. Ženske organizacije, ali i pojedinke, godinama upozoravaju da se nasilje nad ženama često ne prijavljuje, ne beleži i ne sankcioniše. Prema javno dostupnim podacima, čak 140 pripadnika MUP-a Srbije prošle godine bilo je među počiniocima nasilja u porodici, što govori o dubini problema i postavlja pitanje poverenja žena u institucije koje bi morale da ih štite.

Zbog svega navedenog zahtevamo hitno:

  1. Sprovođenje disciplinskog i krivičnog postupka protiv policijskih službenika koji su bili prisutni i nisu reagovali.
  2. Javnu informaciju MUP-a o tome na koji način će garantovati bezbednost posmatračica i svih žena koje učestvuju u javnom životu.
  3. Sistemske mere za sprečavanje institucionalnog nasilja i tolerisanja nasilja nad ženama.
  4. Transparentnu reviziju postupanja policije tokom izbornog dana i zaštitu posmatračica i birača.

 

Aida Ćorović

Alisa Kockar

Ana Isaković

Autonomni ženski front

BeFem feministički kulturni centar

Biljana Maletin

Centar Mome

Centar za društveni angažman

Dugina iskra (Rainbow Ignite)

FemIn kolektiv

Femmedia

FemPlatz

Hristina Cvetinčanin Knežević

Impuls Tutin

Inicijativa mladih za ljudska prava

Jelena Zoe Disić

Jovana Gligorijević

Laboratorija za feminističke politike (LabFem)

Marija Janković

Marija Peternel

Milica Kostin

Radmila Gujaničić

Sonja Stojanović Gajić

SOS Vlasotince

Tanja Grgić – Uspešne žene Kostolca

Udruženje žena Peščanik

Udruženje Žene za mir

Žene u crnom

Ženske studije i istraživanja

Click