Pupovac gradi 40 srpskih kulturnih centara: Doznajemo koliko novca je dosad dobio od Vlade

Piše: Željka Godeč, Izvor: Jutarnji list

Budući kulturni centar srpske zajednice u Rijeci, nedavno predstavljen na tribini “Ususret mjestu susreta”, u duhu tog poetskog naziva, Srbima u Hrvatskoj neće biti samo materijalna zgrada površine 1800 četvornih metara, nego centralna kulturna institucija na području Primorsko-goranske i dijelom Istarske županije, mjesto za afirmaciju nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih i socijalnih potreba.

Srpski kulturni centar na Rujevici, čija će gradnja koštati oko pet milijuna eura, jedan je od četrdesetak projekata koje je Srpsko narodno vijeće pokrenulo u posljednjih pet godina. Najmanje se radi o kvadratima i zidovima, puno više o onome što srpskoj zajednici u Hrvatskoj kulturni centri predstavljaju i simbolički i životno: šansu za revitalizaciju društvenog života u matičnim sredinama u kojima su izgurani i učinjeni nevidljivima.

Nova realnost

Ili, kako to kaže predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, sretan što je projekt u Rijeci, kao i niz drugih, dobio zrele konture: “Nakon što su godine truda uložene u povratak ljudi i obnovu njihove imovine, u njihovu političku participaciju došla je na dnevni red i kulturno-obrazovna infrastruktura za Srbe u Hrvatskoj. Srpska zajednica, od devedesete naovamo, naročito nakon 1995. godine, suočila se sa sasvim novom socijalno-političkom realnošću.

Ono što su do devedesete bile dijeljene zajedničke kulturno-obrazovne i političke institucije, od početka devedesetih to više nisu bile jer se u Hrvatskoj počeo graditi nacionalni identitet koji više nije uključivao Srbe u Hrvatskoj. Tako da su Srbi i u urbanim i ruralnim sredinama ostali na suhom. U tom novom kontekstu trebali smo početi obnavljati vlastite institucije, devastirane društvene domove, vlastite programe.

Od 2018. godine sa Srpskim domom u Vukovaru i Srpskom kućom u Pakracu počinjemo razvijati zahtjevan i organizacijski i financijski program obnove ili izgradnje kulturnih centara Srba u Hrvatskoj kao novonastala manjina, ono što su druge manjine u Hrvatskoj imale još od jugoslavenskog vremena.”

Projekti se financiraju iz dvaju operativnih programa za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske; prvi je donesen za razdoblje od 2017. do 2020., drugi od 2021. do 2024. godine. Za sve planirane projekte SNV je do sad dobio 26 milijuna eura.

Dva operativna programa

Riječki Srpski kulturni centar bit će jedan od većih središta za oživotvorenje razvojnih društvenih programa. Sretni su i Riječani što će sa SKC-om u susjedstvu Češkog doma i Slovačke kuće na Rujevici, kao i Islamskim centrom na Zametu potvrditi imidž multikulturalnoga grada koji se opire skučenosti predrasuda.

O zahtjevnosti projekta svjedoči i podatak da su do njegova predstavljanja trebale proći četiri godine koliko je, čak i uz dobru volju lokalne vlasti, trajalo probijanje kroz labirinte birokracije. Oko 3620 kvadrata zemljišta pripadalo je različitim vlasnicima; neke gradu, neke državi, neke privatnicima, a potrajalo je dok se raspetljala sudbina poduzeća koje je otišlo u stečaj, a bilo je jedan od vlasnika, tumači Emina Đurašević, voditeljica Odjela za kapitalne projekte u SNV-u.

Od planiranih projekata SNV je uspio dosad otvoriti vrata svojih domova i centara rasprostrtih od 400 kvadrata u Belom Manastiru do raskošnih 1700 u Vukovaru, manjih u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Pakracu, Daruvaru, Bjelovaru, Garešnici, Udbini i Kninu. Čeka se građevinska dozvola za gradnju centra u Petrinji s galerijom i uredima na tisuću kvadrata, nadomak pravoslavne crkve Sv. Spiridona, više puta razarane.

Manji multikulturalni domovi tek trebaju nastati u Ogulinu, Zadru, u Dvoru na obali Une kupljena su dva i pol hektara zemljišta za gradnju centra koji će biti poseban po tome što će čuvati vrijednost banijske tradicionalne drvene arhitekture.

Preradovićeva ulica

Veliki planovi postoje za kompleks u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici gdje se nalaze Srpsko kulturno društvo, Arhiv Srba, redakcija Novosti, Vida, Galerija SKD Prosvjeta; postojeća zgrada je obnovljena, a projektna dokumentacija za novu zgradu s dvoranom i uredima te dvije podzemne garaže je pripremljena.

“Naročito se veselimo svom prvom učeničkom domu u Zagrebu. U Ulici Republike Austrije sagradit ćemo moderan dom za učenike i studente s 92 kreveta i pripadajućim društvenim prostorijama s teretanom, kafićem na krovu i ljetnim vrtom po projektu arhitekta Siniše Glušice; radi se na konstrukcijskoj obnovi postojeće zgrade i izgradnji nove dvorišne koje će biti spojene”, otkriva Đurašević.

“U Vukovaru je trebalo malo vremena da Srpski dom, uz Hrvatski, postane drugo značajno mjesto po kulturnim programima koji je jednako otvoren za sve u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i Osječko-baranjskoj. Lokalno vodstvo, kao i mi ovdje u Zagrebu, iznimno smo sretni kada primamo izvještaje o tome da je publika koja posjećuje bilo kazališne, muzičke ili književne događaje mješovitoga etničkog sastava. To je sve! To je cilj: da se postigne vidljivost u sferi kulture, a s druge strane da se dijeli s najširom društvenom zajednicom s kojom Srbi žive i u kojoj žive”, govori Pupovac.

Jedan od značajnijih projekata je gradnja SKC-a u Glini, zamišljenog kao centra za Baniju i Kordun, koji će u svoje okrilje privlačiti ljude iz tog kraja kao i sve one koji mu gravitiraju. SNV je otkupio kuću velike tradicijske vrijednosti; nekadašnju prizemnicu ugledne obitelji Dettoni davno je kupila srpska obitelji Letić i pretvorila je katnicu-uglovnicu.

Letići su svoj građevinski biznis proširili pečenjem kruha i peciva jer se srijedom u Glini tradicionalno održavao sajmeni dan, a tako je ostalo do danas. “Zavirite s nama u arhitektonski projekt budućeg SKC u Glini, izgleda spektakularno!” pozvao je ljetos SNV građane da bace oko na 900 kvadrata.

“Glina je jedan od naših najznačajnijih projekata”, smatra Pupovac.

“Prvo zato što je Glina jedno od povijesnih mjesta hrvatsko-srpskih odnosa i povijesnih mjesta Srba u Hrvatskoj. Drugo zato što je rat do te mjere poremetio sve vrijednosti da je Spomen-dom u Glini, podignut kao društveno-kulturno mjesto kojim se sjeća na žrtve pogroma nad Srbima počinjenim u svibnju, srpnju te početkom kolovoza 1941. godine, nakon Oluje preimenovan u Hrvatski dom.

Srbi su na tom prostoru praktički ostali bez ijednog značajnog javnog prostora ne samo sjećanja, nego i vlastita djelovanja i nemoguće je da u njima ne izaziva podijeljene osjećaje dom koji se danas naziva Hrvatski dom i koji je zanijekan kao Spomen-dom.

Glina je endemsko područje istaknutih hrvatskih, jugoslavenskih, europskih matematičara, kao što je Đuro Kurepa, Svetozar Kurepa, braća Bakić porijeklom su s tog područja, pjesnika, kao što su braća Micići, Branislav i Ljubomir, kipara kao što je Simeon Roksandić… Zamisao je da se od kuće Letića u središtu tog prelijepog banijskog gradića napravi dostojno mjesto za kulturne, razvojne, istraživačke, obrazovne i komunalne potrebe zajednice, jednako kao i za druženje”, objasnio je Pupovac.

Ovi programi koji se razvijaju u suradnji između institucija srpske zajednice i Vlade nose u sebi dvostruki potencijal: nove kulturne topografije brojnih hrvatskih sredina i nove društvene emancipacije današnjih i budućih generacija Srba u Hrvatskoj, zaključit će Pupovac…

Tekst je prenet iz Jutarnji list.