Kako do niže cijene lijekova: U BiH kupiš jedan, a u Srbiji tri
Piše: Sanela Karaica, portal Oslobođenje
Hvala mama! Koliko puta sve mame na svijetu čuju to iz usta svojih šestogodišnjih kćerkica? Mnogo puta, no uglavnom se to čuje kada im se nešto pokloni, barbika, kuhinjica, kinder jaje. I drago svima. No, kada čujes hvala mama nakon što kćerkici dadneš inzulin nakon obroka, onda boli, razara…”
Ovo je status mame iz Sarajeva na društvenim mrežama koji najslikovitije opisuje život mališana oboljelih od dijabetesa. Kako bi barem malo olakšali svakodnevnicu svojoj djeci roditelji oboljele djece su prošle godine izvršili pritisak na Vladu Kantona Sarajevo, tražeći da se osigura novac za nabavku inzulinskih pumpi, i uspjeli su.
Ministarstvo zdravstva KS raspisalo je tada javni poziv i nabavilo 53 inzulinske pumpe od jednog jedinog ponuđača koji se prijavio na tender.
Cijela ova priča bila bi pozitivna i lijepa kada ne bismo znali da su pumpice plaćene dvostruko više od cijene po kojoj ih nabavlja hrvatsko zdravstvo.
Bivša kantonalna ministrica Zilha Ademaj ne vidi ništa sporno u tome. Kaže, sve je urađeno po zakonu, a i cijena koju su dobili je bila niža nego što su očekivali.
Ovo nije jedini slučaj velike razlike u cijenama lijekova i medicinskih sredstava u našoj zemlji i okruženju, pa čak i onih koji se izdaju na ljekarski recept i koje finansiraju zavodi zdravstvenog osiguranja.
Kao primjer ćemo navesti Zyllt, lijek za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka, koji u Srbiji košta devet, a u BiH 25 KM.
Predstavništvu farmaceutske kompanije Krka u Sarajevu obratili smo se sa pitanjima šta utiče na cijenu ovog lijeka, zašto je tolika razlika i je li veleprodajna cijena za BiH i Srbiju jednaka.
Za većinu odgovora ostali smo uskraćeni. Rekli su nam samo da je cijena u BiH formirana u skladu s Pravilnikom o maksimalnim cijenama lijekova koji je usvojen na nivou države i da je jednaka cijenama konkurentnih proizvoda.
O tome da li su cijene definisane u Pravilniku realne razgovarali smo sa Mirsadom Šabaredžovićem, specijalistom farmakoekonomije, koji nam je rekao da bi lijekovi mogli biti jeftiniji do 20 posto, te obrazložio svoje mišljenje.
Tekst je prenet sa portala Oslobođenje.
