U Oluji su počinjeni zločini koji se nikad nisu trebali dogoditi

Autor: Nenad Jovanović. Izvor: Novosti

Uorganizaciji SNV-a 3. avgusta je u Strmici, selu kod Knina, održana centralna komemoracija za sve stradale civile u Oluji. Komemoraciji održanoj na platou između crkve Rođenja Presvete Bogorodice i crkve Svetog Јovana Krstitelja prisustvovali su brojni manjinski predstavnici Srba, uključivši i saborske zastupnike Milorada Pupovca i Anju Šimpragu, ali i brojni stanovnici kninskog područja.

U temeljnim ustavnim vrijednostima RH nema mjesta ni prostora za ZDS. Nisam vidio da je uzvikivanje ZDS po Saboru osudio ijedan državni dužnosnik, ijedan medij, ijedna relevantna institucija. To je postalo normalno – odgovorio je Pupovac na novinarska pitanja

Nakon što je kninski paroh Nemanja Blagojević u punoj crkvi služio parastos civilnim žrtvama u Strmici i svim područjima kojima je prohujala Oluja, prisutnima se obratila Senna Šimek iz Inicijative mladih za ljudska prava. Citirala je izvještaj Amnesty Internationala iz 1998. u kojem se ističe da su zločini nad Srbima u Oluji i nakon nje zaboravljeni, kao i da se, “ako se ne poduzme akcija, velika većina počinilaca neće morati suočiti sa zločinima koje su počinili, a žrtve možda nikad neće pribaviti pravdu za počinjena djela”.

– Mi danas živimo stvarnost na koju je izvještaj upozoravao. Iza Hrvatske je barem 29 godina propuštenih prilika koje su mogle ponuditi drugačiji, bolji put u budućnost. Naša je dužnost kao pripadnika nove poslijeratne generacije biti onaj ponekad tihi i slabo primjetan, ali uporan glas koji osigurava da činjenice ne budu potpuno izgubljene za povijest. Naša je dužnost stajati tu i ponuditi ispriku koju zaslužujete, a za koju su naši politički preslabi. Oprostite u moje ime i ime mladih, ali još više u ime onih koji bi trebali stajati na mom mjestu i čije bi izgovaranje riječi imalo puno veći značaj – naglasila je Šimek.

– Povijest se ne može promijeniti, ali se mogu stvoriti uvjeti da se krajevi zahvaćeni ratom revitaliziraju i da postanu mjesto dobro za život i Srbima i Hrvatima. Svi se zločini trebaju procesuirati, neovisno o nacionalnosti žrtve i počinitelja, jer je to važno zbog povjerenja građana u institucije, ravnopravnosti svih građana, zbog suočavanja s prošlošću i prevladavanja ratnih trauma – naglasila je saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga.

– Tek kada se ovi procesi pravedno i nepristrano privedu kraju, a u javnosti bude bilo moguće otvoreno razgovarati o zločinima, uz uvažavanje svih žrtava i različitih tragičnih iskustava iz rata, ova tema će prestati biti resurs za političku mobilizaciju u dnevnopolitičke svrhe. Nažalost, danas to ova tema jest više nego ikad – kazala je i naglasila da je mnoge Strmičane pogodila najteža sudbina nakon što su ostali u svojim kućama, imajući povjerenje u hrvatsku vojsku i vlast.

– Hrvatsko društvo upozoreno je da treba smoći snage i priznati da su u Oluji, nažalost, počinjeni zločini nad srpskim civilima koji se nikad nisu trebali dogoditi. Spremni smo i dalje pružiti ruku prijatelju, bratu, ali nismo spremni gledati i slušati kako je trend obnavljanja i normalizacije ustaškog pozdrava u javnom i političkom životu prihvatljiv. Taj pozdrav predstavlja prijetnju svim narodima žrtava – naglasila je Šimpraga.

Na komemoraciji je pročitana 17. Izjava sjećanja SNV-a, kao i imena do sada zabilježenih žrtava stradalih u tom i okolnim selima. Izraženo je saučešće njihovim porodicama, a nakon toga su prisutni u znak sjećanja položili ruže na stablo lipe pred crkvom.

Nakon skupa Pupovac je odgovarao na novinarska pitanja, izrazivši nadu da sve što je urađeno tokom mandata doskorašnje Plenkovićeve vlade neće biti uzalud.

– Svatko treba napraviti iskorak koji može u tom trenutku kako bismo se odmakli od rata, osudili ratne huškače i ratne politike te se prisjetili stradanja – rekao je.

Ukazao je na to da su i najviši predstavnici države zaokrenuli stvari i izjednačili se s političkim ekstremistima i u politici sjećanja, političkoj retorici, u odnosu prema prošlosti općenito.

– U Vukovaru su lani svi otišli pod znamenjem ustaškog pozdrava i tako ne samo spriječili nas da se sjećamo žrtava, nego istovremeno zaboravili što su temeljne ustavne vrijednosti RH. U njima nema mjesta ni prostora za ZDS. Nisam vidio da je uzvikivanje ZDS po Saboru osudio ijedan državni dužnosnik, ijedan medij, ijedna relevantna institucija ili relevantan čovjek. To je postalo normalno – kazao je Pupovac i zaključio da je to suprotno vrijednostima ustavnog poretka i zajedničkim stečevinama EU-a.

Pitali smo i neke od ljudi iz ovog kraja kako se danas živi u Strmici i susjednom Golubiću.

– Nakon Oluje je sve bilo devastirano, ali je od 2017. krenulo ka boljitku, uključivši sanaciju infrastrukture. Danas u selu živi 110 ljudi naprema predratnih 1.334. Uz starije koji žive od penzija tu su i mlade obitelji koje imaju OPG-ove ili mogu raditi. Kad sam se ja 1999. vratio, zaposlenje je bilo misaona imenica, ali danas nije problem, ljudi rade u DIV-u, kod poduzetnika ili u državnim i javnim službama – rekao je zamjenik gradonačelnika Knina Željko Džepina.

– Prijevoz autobusom je riješen, a zahvaljujući županiji i Vladi s Kninom nisu povezani samo Strmica i Golubić nego i sva okolna sela. Svi imaju struju, ali i svoje vodovode po zaselcima. Dućana nema, ali postoji ambulantna prodaja koja dolazi svaki ili svaki drugi dan, tako da nabavka namirnica nije problem, a sve se, kao i školovanje djece, rješava u Kninu. U odnosu na prijašnje godine sve je korektnije i dostojno čovjeka, tako da će selo opstati – prognozira Džepina.

Iako je od 1968. u Beogradu, Boško Marić iz susjednog Golubića uvijek je, kaže, jednom nogom u selu, gdje je obnovio kuću i spreman je da pomogne sumještanima.

– Strmica i Golubić su susjedna sela povezana brojnim porodičnim vezama, u kojima žive pošteni i vrijedni ljudi. Kuće su obnovljene i ljudi se vratili u njih i obnovili svoje porodice. Imaju pokretni dućan i sve obavljaju u Kninu, struju i vodu imaju. Jedini nam je problem signal za mobitel. Blizu smo granice, ali je jači onaj iz BiH. Ne znam zašto se to ne riješi – ističe Marić.

Tekst je prenet sa portala Novosti.