Suradnja Hrvata i Srba je most koji trebamo zajednički graditi

Autor: Nenad Jovanović, Izvor: Novosti

Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji moraju surađivati i pomagati se, pogotovo što su i jedni i drugi doživjeli stradanja u zadnjih 35 godina, a napadi se i sada događaju, rečeno je na tribini “Brat uz brata, Srbin uz Hrvata” koja je 2. decembra održana u prostorijama Privrednika u Zagrebu.

– Naš položaj se promijenio od onog prije rata kad su se počeli dešavati napadi i protjerivanja. Sve nas pogađa što smo brendirani i što se prema nama razvijaju negativni stereotipi – rekla je Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog narodnog vijeća i saborska zastupnica HDZ-a, ističući da su vlasti i mediji u Srbiji opoziciju nazivali kolovođama protesta, a onda ustašama.

– Napadi se nastavljaju sada, kao i početkom 90-ih, a počinitelji su najčešće ostajali nepoznati što kao posljedicu izaziva strah i šutnju. I nedavni skup Vojislava Šešelja u Hrtkovcima nije imao za cilj veličanje Velike Srbije, nego izazivanje straha. Hrtkovčani se danas zaključavaju u kuće – rekla je Vojnić i naglasila da se mora priznati da je bilo zločina 90-ih.

– Dok to ne učinimo, ne možemo ići dalje – rekla je.

U Srbiji moraju shvatiti da Hrvata ima toliko da ne mogu ugroziti Srbe, ali je bitna povezanost, jer ne možemo jedni bez drugih. Uostalom, Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji surađuju, kazala je.

Govoreći o položaju zajednice, rekla je da od manjina u Srbiji njih oko pola nema profesionalaca jer dobivaju mala sredstva.

– Folklor i kultura su važni, ali manjine traže više. Osim toga, nema garantiranih mjesta za manjine, pa kad bi ih bilo kao u Hrvatskoj, Hrvati u Srbiji bi imali dva zamjenika župana odnosno okruga, 11 zamjenika gradonačelnika i 200 vijećnika u skupštinama jedinica lokalne samouprave. HNV dobiva tek sredstva za dva zaposlena, pa bi, da Hrvatska na pomaže, djelovanje i uključenost u politički sistem Srbije išli mnogo teže – zaključila je.

Suradnja Hrvata i Srba je most koji trebamo zajednički graditi, rekao je politolog Viktor Koska koji je lično preživio protjerivanja porodice iz Petrovaradina, a sada doživljava retraumatiziranje.

– Sve ovo što se događa ima sličnosti s onim što se danas dešava u Hrvatskoj, ali ima i mnogo primjera dobre prakse – rekao je.

Evocirao je uspomene kako ga je primila Hrvatska gdje je 1993. gdje je naučio da srpski i hrvatski nisu isti jezik i da su ga, kad je u dućanu tražio “hljeb”, gledali s podozrenjem. Mladi ne bi smjeli opterećeni prošlošću, kazao je.

Ivo Martinović, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, također se osvrnuo na progon Hrvata iz Vojvodine početkom 90-ih.

– Malo se govori o žrtvama rata, iako svatko želi da se njegova žrtva prizna. Od oko 200.000 Hrvata po popisu iz 1991. danas ih živi 40.000. Tokom rata 90-ih je protjerano oko 40.000 Hrvata od kojih je mnogo njih uspjelo zamijeniti kuća sa Srbima koji su morali otići iz Hrvatske, a bilo je i ubijenih. U Hrtkovcima danas živi tek mali dio Hrvata u odnosu na početak 90-ih. Srbija ne želi da se protjeranima izgradi spomenik – kazao je Martinović.

U punoj dvorani bili su mnogi predstavnici Srba, pa i zastupnica SDSS-a Anje Šimpraga kojoj je Jasna Vojnić zahvalila na podršci.

Tekst je prenet sa portala Novosti.