Pravna država

Autor: Viktor Ivančić, Uvrede & podmetanja, Izvor: Novosti

Pokrenuvši usred predizborne kampanje izvide protiv dvoje kandidata koji ne pripadaju HDZ-u – Ivane Kekin i Zorana Milanovića – Državno odvjetništvo Republike Hrvatske iznova je skrenulo pažnju na svoj rad. U dijelu javnosti čuli su se prigovori da je riječ o najizravnijem uplitanju organa državnoga progona u političke izbore i politički život, i to u korist stranke na vlasti, što je nespojivo s proklamiranim demokratskim normama. Po nekim mišljenjima radi se čak o konačnome krahu demokracije u Hrvatskoj, ili barem onoga što je od nje ostalo.

Bio je to razlog da za razgovor zamolimo glavnoga državnog odvjetnika Ivana Turudića, na čiju su adresu rečene kritike upućene. Očekivano, gospodin Turudić rado je pristao dati intervju za naš list, napomenuvši da, za razliku od prevladavajućega medijskog senzacionalizma, visoko cijeni našu objektivnost, te posvećenost činjenicama i istini. Razgovor smo radi toga započeli “u glavu”, pitanjem koje se referira na povod aktualne kontroverze.

Gospodine Turudiću, zašto je DORH usred predizborne kampanje pokrenuo izvide zbog nabavke medicinskih uređaja u vrijeme vlade Zorana Milanovića, dakle zbog nečega što se događalo prije više od desetljeća?

Razlog je dvojak. Kao prvo, cilj nam je ozloglasiti aktualnog predsjednika države Zorana Milanovića, pa time i pokušati umanjiti njegove šanse u borbi protiv kandidata naše stranke na izborima, Dragana Primorca. Budući da nosi etiketu neovisnoga državnog tijela, DORH ulaže sve svoje resurse i napore da “izvanpolitičkim” sredstvima bude na usluzi HDZ-u. Jedna od metoda se svodi na ocrnjivanje i dijabolizaciju političke konkurencije. A kao drugo, trebalo je pred javnošću relativizirati korupcijsku aferu bivšega ministra zdravstva Vilija Beroša i poslati nedvosmislenu poruku: ako među HDZ-ovcima i ima lopovskih gadova, među SDP-ovcima ih je još više. U prvoj fazi sanacije spomenute afere uskratio sam ovlasti europskim tužiteljima da se bave tim slučajem, a u drugoj pokrenuo izvide protiv Milanovićevih ministara iz prošle decenije.

Jeste li to činili u dogovoru s premijerom Andrejom Plenkovićem?

S premijerom odlično surađujem od prvoga dana, otkad sam – unatoč činjenici da sam kao sudac šurovao s osobama optuženim za kriminalna djela, a zatim i otvoreno lagao pred saborskim Odborom za pravosuđe – postavljen za državnog tužioca. Tako da se redovno sastajemo i dogovaramo. Uz napomenu da naloge gospodina Plenkovića provodim potpuno samostalno i autonomno, jer autonomiju DORH-a po svaku cijenu moramo sačuvati.

Zašto ste usred predizborne kampanje pokrenuli izvide povodom kupovine parcele u Istri koju je prije šest godina općina Buje prodala Ivani Kekin i njenom suprugu Mili, iako je iz javno predočenih dokumenata dosta jasno da je ta transakcija obavljena zakonito?

To što je netko postupao po zakonu, ne znači da DORH ne može protiv njega pokrenuti izvidne radnje. Kao što rekoh, Državno odvjetništvo je u svome radu neovisno, a to znači da ne ovisi ni o slovu zakona. Kao i u prvom slučaju što ste ga apostrofirali, naš cilj je diskreditirati gospođu Kekin, kandidatkinju za predsjednicu, i na taj način povećati izborne šanse gospodinu Primorcu. Osim toga, dotična je u zadnje doba intenzivno dizala živce gospodinu premijeru, što zavrjeđuje oštru sankciju. Pa kada je već pokrenuta javna hajka na kandidatkinju stranke Možemo!, bilo bi neodgovorno da DORH ne da svoj doprinos harangi.

Što kada “izvidne radnje” ne rezultiraju pronađenim dokazima?

Ne postoji takvo što, jer izvidi već sada daju rezultate: gospođa Kekin je primjereno oblaćena, na nju je sa službene instance bačena sumnja za korupciju, obitelj prolazi zasluženu kalvariju i može se slikati. Štoviše, nije uopće nužno da DORH provodi nekakve izvide. Dovoljno je da medijima dojavi kako se protiv Kekin vodi istraga – što smo mi i učinili – i naša pravna podrška politici HDZ-a je ostvarena.

Zar takve dojave nisu protivne zakonu, famoznom “Lex AP-u”, čije je kršitelje dužno goniti upravo Državno odvjetništvo?

Naravno da su protivne, ali samo kad ih prakticiraju protivnici vladajuće stranke. Nemojmo hiniti naivnost. Ne mislite valjda da bih ja kao državni tužilac trebao goniti samoga sebe samo zato što me na to obavezuje zakon? “Lex AP” je nametnut da bi HDZ pokušao kontrolirati cjelokupan medijski prostor i potrudit ćemo se da to u što većoj mjeri ostvarimo. A postupku kriminaliziranja gospođe Ivane Kekin – da malo produbim temu – pristupili smo i zato da na transparentan način damo do znanja kako pristaše i aktivisti naše stranke mogu očekivati sasvim suprotan tretman. Jer često nije najvažnije pitanje koga državni tužilac goni, već koga ne goni.

Na što konkretno mislite?

Mislim na onaj kadrovski stan što ga je svojedobno kandidat naše stranke, gospodin Primorac, dobio za sitne novce u najam od Grada Splita. Pa je onda taj stan po ekstra povoljnim uvjetima kupila njegova majka Dragica. Pa ga je onda samo dva dana kasnije prodala po dvostruko višoj cijeni, zaradivši 76 tisuća tadašnjih njemačkih maraka, dok su se gradske vlasti velikodušno lišile iste sume. Ne smatrate li da je ta stvar podatnija za tužilačke izvide i istrage, nego ona istarska kamilica obitelji Kekin?

Dakako da smatram. Ali nisam ja tu da izviđam i istražujem.

Nisam ni ja! U tome je cijeli štos. Ja sam tu da previdim korupciju gospodina Primorca i izmislim korupciju gospođe Kekin, da protežiram vlast i kompromitiram oporbu. Dakle da budem državni tužilac po mjeri Plenkovićeva kriminogenog aparata koji dovršava okupaciju ovoga društva. Na taj će način i naš predsjednički kandidat – kojeg Milanović opravdano naziva stanokradicom – uz nešto manje blamiranja moći krstariti Hrvatskom i držati moralne lekcije o borbi protiv korupcije.

Ne bojite li se da, govoreći tako otvoreno, štetite svome ugledu i ugledu institucije kojom rukovodite?

Ja nikada ne govorim otvoreno o svome radu i radu tužilaštva. Naprotiv, uvijek se služim šupljim frazama i kićenim floskulama – tipa: DORH se strogo drži važećih zakona, DORH nije podložan političkim utjecajima, DORH ima jednake kriterije prema svima… – a vrlo često i prijesnim podvalama. U mojim javnim istupima, koliko god se trudili, nećete naći ni trunku iskrenosti.

Ali sada ste prilično neuvijeno progovorili o vlastitome djelovanju, uključujući direktnu spregu s političkom vlašću?

To je zato što je ovo izmišljeni intervju, što znamo i vi i ja. Ista osoba postavlja pitanja i sastavlja odgovore. Paradoks leži u tome da je to jedini način da državni tužilac istupi iskreno i iznese nepobitne činjenice. U njegovu slučaju jedino fikcija pruža zaštitu od izmišljotina. A ja vam jamčim svojim imenom i svojom čašću da je sve što sada govorim sušta istina.

Iako je intervju izmišljen?

Upravo zbog toga što je izmišljen! Da nije, lagao bih čim zinem. Bio bih, takoreći, medijski neupotrebljiv, mada se većina informativnih medija na to ne osvrće, pa me eksploatiraju preko svake mjere. Iznimno cijenim vaš napor da pronađete formu preko koje ćete anulirati moje permanentne obmane i doprijeti do činjeničnog stanja stvari. Radi toga sam i pristao na ovaj intervju. Jer istina mora izaći na vidjelo, i to iz usta neposrednog aktera.

Što ta istina podrazumijeva?

Da Državno tužilaštvo sazrijeva u ogranak HDZ-a za represivnu djelatnost. Uspostava pune stranačke kontrole nad tijelom državnoga progona siguran je put ka uništenju demokratskog društva. Valjak od bog te pita koliko tona tada dovodi društvo u red. Moja je uloga osigurati da to nasilje teče glatko, dok se nove prilike ne normaliziraju. Iako sam relativno kratko na ovoj funkciji, možete primijetiti da se opća atmosfera ubrzano mijenja. Pa vidite da sada već likovi iznikli iz podzemlja, poput Jelavića i Pripuza, postaju regularni akteri na političkoj sceni. A tek smo, kažem, počeli. Ja navješćujem doba kada se, zbog kancerogenog djelovanja formalno neovisnih institucija, u Hrvatskoj neće moći disati slobodno. Ja donosim mrak na plućima.

Tekst je prenet sa portala Novosti.