Odgovornost Hrvatske za Oluju: novi momenti

Piše: G. Borković

Ustavni sud jednoglasno je usvojio tužbu Steve Arbutine iz Sunje koji je tužio Republiku Hrvatsku zbog uništene imovine i ometanja prava vlasništva. Što se dogodilo? Tužbeni zahtjev podnio je Pavle Arbutina, čija je obitelj za vrijeme akcije Oluja privremeno napustila svoju kuću i ostavila imovinu koju je Republika Hrvatska stavila pod svoju upravu i predala na korištenje Mari Majdančić.

Ona je imovinu koristila do 6. veljače 1997., kad je vratila ključeve nadležnoj Komisiji, nakon čega je kuća predana Pavlu Arbutini, ali njega je istog dana nasilno iselio Josip Batković. Arbutininu kuću Batković je dobio na korištenje od Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine Općine Slunja. Batkoviću je pak 1999. godine rješenjem Općine Sunja to rješenje ukinuto. Za vrijeme njegovog boravka iz kuće su nestale pokretne stvari za koje Arbutina sada traži naknadu štete od Republike Hrvatske.

Tokom parničnog postupka utvrđeno je da je država privremeno preuzela njegove pokretnine i nekretnine na temelju Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom, da su sve stvari postojale u vrijeme predaje na korištenje Josipu Batkoviću kao i da ih nije bilo kada je Batković napustio kuću te da su imovinom raspolagale Stambene komisije Grada Siska i Općine Sunja.

Arbutini je za pravo dao Županijski sud u Sisku, ali je Vrhovni tu odluku ukinuo nakon čega se žalio Ustavnom sudu koji je predmet vratio na niži stupanj. Prema ocjeni Ustavnog suda, propustima Vrhovnog suda Arbutini je povrijeđeno ustavno jamstvo prava vlasništva, zbog čega “u ponovljenom postupku treba procijeniti postoji li odgovornost Republike Hrvatske nadoknaditi štetu podnositelju uslijed propuštanja kontrole uporabe preuzete imovine pažnjom dobrog gospodara, a što je izazvalo umanjenje podnositeljevih imovinskih prava, iako je prvenstveno Republika Hrvatska izvršila miješanje u njegovo pravo vlasništva”. Uz to, Vrhovni sud je preinačio odluku Županijskog suda i odbacio kao neosnovan tužbeni zahtjev podnositelja kojim je tražio obvezati tuženu Republiku Hrvatsku isplatiti mu iznos od 69,8 tisuća s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

Ustavni sud je, dakle, utvrdio kako pri privremenom miješanju države u privatno pravo vlasništva, odnosno u slučaju kad vlasti oduzmu privatnu imovinu te njome zakonito raspolažu na način da je daju nekom drugom na upotrebu, vlasti zadržavaju dužnost brige i kontrole nad upotrebom tih stvari te odgovaraju za nastalu štetu. Odgovornost za štetu, kaže dalje Ustavni sud, ne može se odvojiti od prethodnog miješanja države u privatno vlasništvo pojedinca.

“Kada se državne vlasti privremeno miješaju u vlasništvo moraju predvidjeti zaštitne mehanizme koji vlasnicima omogućavaju pokretanje postupaka radi očuvanja njihovih imovinskih interesa, uključivo i protiv države radi naknade štete nastale uslijed propusta održavanja takve imovine u dobrom stanju”, stoji u presudi.

Ustavni sud se pritom pozvao na stajalište Europskog suda za ljudska prava u presudi od 18. ožujka 2021. godini donesenoj u predmetu Dabić protiv Hrvatske kada je istaknuo da se u slučaju kad država, bez privole vlasnika, privatnu imovinu daje na privremenu uporabu trećoj osobi koja je tu imovnu oštetila, smatra “da se ta šteta ne može odvojiti od prethodnog miješanja države koja je podnositelju privremeno oduzela njegovo vlasništvo”.

“Kada vlasti oduzmu imovinu te njome raspolažu na način da ju daju drugom korisniku, one također preuzimaju dužnost brige za očuvanje te imovine i odgovorne su za štetu koja iz njihovog propusta proizlazi. ESLJP zaključuje da domaće vlasti moraju predvidjeti mogućnost pokretanja postupka protiv države radi naknade štete nastale uslijed njezinog propusta održavanja takve imovine u dobrom stanju. Stoga je ESLJP u konkretnom slučaju utvrdio povredu članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda”, stoji u presudi.

Odluku je donijelo Drugo vijeće za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća te članovi Vijeća Mato Arlović, Snježana Bagić, Josip Leko, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović.

Članak je prenet sa portala Novosti.