Izložena dosad nepoznata kolekcija Bakićevih crteža (FOTO)

Piše: B. Lazarin, Izvor: Novosti

Izložba “Vojin Bakić i Oto Šolc – Traganje za slobodnim izrazom” u organizaciji Srpskog narodnog vijeća u suradnji s udrugom Vizura aperta otvorena je jučer, 5. lipnja, u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu, Preradovićeva 21, u povodu 110. godišnjice rođenja kipara Vojina Bakića (Bjelovar, 5. lipnja 1915. – Zagreb, 18. prosinca 1992.).

Realizaciju izložbe potaknuo je pronalazak sedamdesetak Bakićevih crteža, skica i slika nastalih prije 1956. godine, odnosno prije požara u Bakićevom zagrebačkom ateljeu, a porijeklo pronalaska tih djela potiče iz ostavštine Bakićeva prijatelja, pjesnika Ota Šolca (Karlovac, 26. svibnja 1913. – Zagreb, 7. prosinca 1994.).

Riječ je o do sada javnosti nepoznatoj kolekciji Bakićevih crteža i skica koji su „ishodište njegova oblikovnog procesa i polazna točka u traganju za slobodnom formom“, kako u katalogu izložbe ističe kustosica Davorka Perić, autorica koncepcije izložbe koja svečanom otvorenju nije mogla prisustvovati pa su se prisutnima najprije obratili njezini stručni suradnici, mladi asistenti Lea Bulaja i Ezra Zlatan Baričević, a kratak osvrt na koncepciju izložbe iznio je Milorad Pupovac.

– Ovo je drugi put u dvije godine da smo posvećeni sudbini Vojina Bakića i njegova djela. Prvi smo put povodom tridesete godišnjice rušenja spomenika u Kamenskoj predstavili spektakularnu virtualnu obnovu tog jedinstvenog spomenika slobode, a ovaj put smo preuzeli i predstavili sedamdesetak sačuvanih i nama dostupnih radova nastalih prije 1956. godine, zahvaljujući ostavštini Bakićeva prijatelja Ota Šolca s kojim je Bakić radio na likovnoj i grafičkoj opremi njegovih četriju zbirki pjesama. Riječ je crtežima, skicama i slikama koje nisu izgorjeli u požaru u kojem su nestale mnoge Bakićeve skulpture i radovi pripremani za tadašnji Venecijanski bijenale – objasnio je Pupovac. posebno naglasivši zahvalu Hrvoju Vukosaviću i Davorki Perić „koji su zaslužni da su izloženi radovi sada vlasništvo Srpskog narodnog vijeća, kao dio fundusa budućeg muzeja i buduće galerije“.

– Ponosni smo što ovom prilikom možemo pokazati početke umjetničkog stvaranja Vojina Bakića. Oni koji su se potrudili da nakon nehotičnog požara, u ratnom požaru uništavaju Bakićeve spomenike, zapravo nisu ni znali što uništavaju. Ako su i znali, znali su to jednodimenzionalno. Bakićeva djela nisu tako velika zato što je on bio Srbin, niti će biti tako mala zato što su ih uništili neki koji su mislili da će tim uništavanjem biti veći Hrvati. Skupljanje, čuvanje i izlaganje ovih radova za nas ima još jednu svrhu i smisao – a to je svjedočenje o tome kako je Vojin Bakić iz pepela svoje obitelji i njezinog stradanja, svog ateljea i svojih ukupnih gubitaka, stvarao sve suprotno od toga što je te gubitke uzrokovalo. Dok bi nekoga drugog sve to posve slomilo, Vojin Bakić je imao snage da iz tog pepela i tih uzroka, stvara ljepotu i snagu oslobođenih formi života – zaključio je Milorad Pupovac.

Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), zaključio je svečano otvorenje izložbe govoreći o vlastitoj fascinaciji Bakićevim djelom, i njegovom biografijom.

– U Bakićevoj umjetnosti prepoznajem jasan trag velike volje za životom, koja mu je pomogla da prebrodi najveće životne traume. Na samom početku ustaškog terora, četvorica njegove braće – Aleksandar, Milan, Nikola i Slobodan – uhapšeni su u Bjelovaru i ubijeni u logoru Jadovno. Sam Vojin je, u to vrijeme u Zagrebu, bio hapšen pa iz zatvora pušten. Njegova partnerica Ljubica Schneider tada je bila trudna. I usprkos traumi gubitka braće, Vojin Bakić sa svojom partnericom stvara novi život, pritom ne znajući hoće li sutra biti živ. Kad razmišljam o njegovu životu, mislim da ga je snažno obilježila trauma 1941., ali jednako tako i rođenje sina 1942. Zadnjih godina njegova života obilježilo ga je i uništavanje socijalističke spomeničke baštine, u kojoj je Bakić dominirao. Nažalost, uništavanje svojih spomenika je doživio. Ponosan sam što na njegov 110. rođendan mogu otvoriti ovu izložbu – rekao je Boris Milošević.

Izložba, na kojoj su predstavljeni Bakićevi autoportreti i portreti prijatelja (Antuna Glihe, Mile Kumbatović, Ota Šolca, Slavka Kopača, drugih kolega i članova obitelji), studije tijela i motivi iz ranih skica njegovih skulptura, sadrži i nekoliko primjeraka zbirki pjesama Ota Šolca, koje je Bakić likovno opremio. Izložba ostaje otvorena do 25. lipnja.

Tekst je prenet sa portala Novosti.