Izložba posvećena osloboditeljima Zagreba

Piše: B. Lazarin, Izvor: Novosti

Upovodu osamdesete obljetnice oslobođenja od fašističke vlasti u Srpskom kulturnom centru Zagreb (SKC), Preradovićeva 21, jučer, 8. svibnja otvorena je izložba ”Zagreb: oslobođenje” nastala u produkciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta u suradnji s Mrežom antifašistkinja Zagreb i Arhivom Srba u Hrvatskoj.

Izložbu što bogatom građom izbora fotografije, filma, dokumenata i svjedočanstva tematizira širi povijesni kontekst oslobođenja a posebno atmosferu koja je ispunila grad nakon ulaska partizanki i partizana, u dupkom punom prostoru SKC-a kratkim pozdravnim obraćanjem otvorili su predsjednik Srpskog društva Prosvjeta Nikola Vukobratović, zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet i jedna od autorica koncepta izložbe Petra Šarin.

Vukobratović je čestitajući osamdesetu obljetnicu Dana oslobođenja Zagreba naglasio da je riječ o povijesnoj izložbi kojom se podsjeća na događaj oslobođenja od fašista osmoga svibnja 1945. godine i istovremeno poziva na borbu protiv fašizma u okolnostima naše suvremenosti.

– Srpska zajednica posebno je vezana uz antifašizam i antifašiste, ali ne jedino kao manjinska zajednica, nego uvijek u ideji stvaranja zajedništva – rekao je Vukobratović.

Korlaet je, čestitajući obljetnicu oslobođenja, uputio čestitke organizatora i posebno autorima izložbe koja, po njegovim riječima ”formalno efektno, a sadržajno obogaćeno osobnim svjedočenjima protagonista sjajno dočarava atmosferu oslobođenja”.

– Antifašizam je duboko utkan u DNK moje obitelji i mene. Povijest se češće piše velikim slovima, ali obično je važnije ono što je pisano malim – zaključio je Korlaet.

Petra Šarin se prisutnima obratila u ime autorskog tima izložbe koji čine i Sanja Horvatinčić, Josip Jagić, Mario Šimunković i Saša Vejzagić. Govorila je o motivaciji za rad na izložbi i ukratko predstavila njezin koncept.

– Oslobođenje Zagreba 1945. godine bio je veliki događaj za grad, ali i mnogo šire. Društveno sjećanje na događaj oslobođenja još uvijek je skriveno po muzejskim depoima, a Grad Zagreb nije vratio ni imena ulica niti spomenike NOB-u uklonjene 1990-ih. Ova je izložba nastala odozdo, uz suradnju povjesničara i istraživača nezavisnog tipa s namjerom da široj javnosti, s naglaskom na mlađe generacije, pokažemo atmosferu tog događaja. Sada kad smo ju ovako postavili, razmišljamo kako bi bilo da je izložba rađena na razini većih institucija. Jer, riječ je o velikoj fotografskog građi što nije ni dovoljno obrađena niti dostupna javnosti. Ovdje smo pokušali, kroz spoj bogatog vizualnog narativa fotografija, filmskih zapisa i dokumenata vojnog konteksta sa osobnim svjedočanstvima, naznačiti širi kontekst – objasnila je Šarin i predstavila izložbu strukturiranu u pet cjelina.

– Kroz pet tematskih cjelina pratimo različite aspekte ovog historijskog trenutka: od prikaza ustaškog terora i različitih oblika antifašističkog otpora Zagrepčana preko kartografskog i kronološkog prikaza vojnih operacija koje su dovele do oslobođenja i fotografija atmosfere na ulicama oslobođenog grada, do kritičkog osvrta na teme sudjelovanja žena u borbi, promjene društveno političkog sistema i provođenja principa ”narodne pravde” – rekla je Šarin i naglasila da ”izložbu posvećujemo partizankama i partizanima koji su sudjelovali u oslobođenju Zagreba”.

Prostorni i grafički dizajn potpisuju Petra Milički i Katarina Perić. Raskošan opseg građe i detalja koji su u multimedijalnoj formi predstavljeni – neki i prvi put ikada – može se u Srpskom kulturnom centru razgledati do 31. svibnja. Dodatni segment bit će predstavljen od 10. do 12. svibnja u Pogonu Jedinstvo (Trnjanska struga 34), u sklopu manifestacije Trnjanski kresovi.

Tekst je prenet sa portala Novosti.