Intimistički aktivizam

Piše: Dubravka Bogutovac

Postoje knjige za koje vrijede drukčija pravila nego za druge knjige. Postoje knjige čiji je izlazak ne samo literarni, nego i društveni događaj. Knjige koje svojom pojavom bude senzibilitet društva za određena rubna, marginalna pitanja društva. Za njegove najranjivije skupine. Knjige koje osvještavaju svoje čitatelje. Uvode ga u svijet u kojem nikad prije nije boravio. Otvaraju mu svoju intimu. Nježno ga prizivaju da uđe, vidi, osjeti, promisli, domisli.

Knjiga “Niko više ne ide u raj” upravo je takva knjiga. Nastala je kao rezultat natječaja za kratku queer priču koji je raspisao online magazin Bookvar, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja i kompanije COING. Na natječaj je pristiglo 85 priča. Priče su tematski posvećene iskustvima gay muškaraca, lezbijki, biseksualnih, transrodnih, interseks i queer osoba. Nagradu “Leposava Mijušković” osvojila je priča “Niko više ne ide u raj” Sare Sarić. Knjiga donosi 60 priča.

Pobjednička priča, ujedno i naslovna priča knjige, propagira i slavi ono što Igor Perišić u svojoj knjizi “Srpski (o)kvir” naziva “kvir-svetosavljem”, s tim da je ovdje riječ o queer-pravoslavlju u širem smislu te riječi. Priča je uvrnuta, dovitljiva, duhovita, šarmantna, pisana u ironijskom registru i nije neobično da je osvojila žiri svojom dovitljivošću, hrabrošću, pa i šokantnošću blasfemije.

Nemoguće je na ovome mjestu nabrojati sve autore i sve naslove ovih šezdesetak priča pa ćemo ih samo tematski mapirati, kako bismo prikazali bogatstvo knjige. U njoj nalazimo priču o ljubavnoj vezi dvojice muškaraca i na kraju te priče epilog u kojem jedan od partnera pogine, a drugi ne može biti uz njega jer mu je službeno – “nitko”. Potom čitamo priču o lezbijskom paru – partnerica osjeća svojevrsnu zavist prema svome sinu koji se može oženiti, a ona i njena partnerica se ne mogu vjenčati. Čitamo i priču o vezi dvojice muškaraca koja je diskretni okvir priče koja je reminiscencija na djetinjstvo i prva putena iskustva; potom priču o lezbijki koja radi kao agentica za nekretnine i imaginira tajne živote svojih klijentica, “tetaka” koje se nikad nisu udavale. Tu je i snovita priča o muško-muškoj ljubavi, potom lirska minijatura o ljubavi i prolaznosti s bolešću u pozadini. Suočeni smo i s pričom o transhumanim osobama, napisanoj u formi intervjua, potom s lezbijskom pričom koja uključuje malo dijete – priči o tajnoj ljubavi i tajnoj svadbi. Čitamo priču o usvojenom sinu od strane dvije lezbijske, potom gay priču između policajca i njegovog partnera, pa još jednu gay priču s fiktivnim nećakom-homoseksualcem koji traži savjete za život. Suočeni smo i s pričom o lezbijskoj ljubavi i ubojstvu, potom s pričom-esejem o lezbijskom identitetu, pa pričom o lezbijskoj ljubavi i psihičkoj bolesti. Priče pripovijedaju i o gay ljubavi i poeziji. Potom čitamo pismo umirućeg srpskog vojnika sa solunskog fronta svojem dragom. Također, nailazimo i na erotsko-pornografsko-nekrofilsku priču o različitim oblicima transgresije, kao i na priču o gay ljubavi i smrti, isprepletenu literarnim referencama. Tu je i parodija na biblijsku priču o Isusu i zakonu o istospolnim brakovima. I tako dalje i tako dalje.

“Preostaje samo da naše mreže bacimo u more i nadamo se da će u njih uplivati nešto da nam otkrije taj svemogući svet ljubavi”, riječi su junaka priče o gay ljubavi. Valja istaknuti priču “Cena slobode” Marije Marković, koja predstavlja kratki priručnik za ulazak u lezbijski svijet. Priča se bavi “zamkama sudbine” i tvrdi da je trenutak kada odlučiš i uradiš nešto za sebe trenutak u kojem si gospodar svoje sudbine. Potom se bavi “vrstama ljubavi” i kaže da je neophodna borba za drukčiju vrstu ljubavi. Nakon toga tematizira “izlazak iz sene”: dopuštanje sebi da budeš ono što jesi. Tematizira i “sreću i mir – luksuz modernog razmišljanja”. To se postiže pronalaženjem prečica i zaboravljenih puteva, kojima se svakodnevno ide, ne očekujući mnogo. “Lepota ispunjenog života” je posljednja tema ove priče-rasprave i u njoj se vraćamo na sam početak. Postavlja se pitanje: vrijedi li biti u ulozi kojom prkosimo ustaljenim normama i primamo udarce, koji često zahtijevaju previše prilagođavanja, a vrlo malo olakšica? Zaključak je da nas udarci jačaju, a sreća postaje opijajuća i želimo je još. “Dobrodošlica u čudesni svet ženske ljubavi je spremna. Samo se odvažite”, zaključuje pripovjedačica.

Važno je istaknuti da je riječ o duboko etičnoj, empatičnoj i plemenitoj knjizi proze, koja nas nježno uvodi u privatni i intimni svijet LGBT osoba i pruža nam šansu da ih upoznamo. Vrlo mali broj priča ima aktivistički naboj – uglavnom su intimističkog karaktera i otvaraju nam vrata u jedan specifični svijet. S literarne strane se može izdvojiti nekoliko književno vrlo uspjelih priča, ali naglasak ove knjige je na njezinome društvenom, a ne primarno literarnom značaju. Zato je hvale vrijedan ovaj izdavački pothvat i treba ga svesrdno pozdraviti, kao i svaki javni korak u približavanju drugome, različitome i iskazivanju poštovanja prema njegovome svijetu i mogućnostima svjetotvorstva.

Tekst je prenet sa portala Novosti.