Kontrapovijest by Hrvoje Klasić – Neven Budak – Tko su stari Hrvati? (VIDEO)

Izvor: VIDA

Prije nego što pređemo na neke konkretnije primjere, idemo malo upravo o izvorima kao problemima, kao izazovima. Što je u stvari najveći problem pri proučavanju ove najranije hrvatske povijesti? To što izvora nema, to što su problematični, dakle ono što u njima piše, to što ima naknadnih intervencija, pa možda i falsifikata, ili sve pomalo?

“Sve pomalo. Prvi problem je naravno nedostatak izvora i tu moramo reći da nije Hrvatska nekakav izuzetak. To je situacija koju nalazimo u čitavoj Evropi tog doba, dakle kad govorimo o razdoblju pogotovo 7. i 8. stoljeća, u 9. stoljeću je drugdje situacija nešto malo bolja ponekad, onda je u 10. opet lošija, dakle izvora ima jako malo. To je ovisilo o tome do kojeg stupnja je bila opismenjena kultura nekog razdoblja. Uglavnom se sve pravne poslove obavljalo usmeno, pa nije bilo potrebe bilježiti, zato ima malo izvora. Ilustracija radi recimo za hrvatsku povijest 9. stoljeća imamo samo dvije isprave i one nisu sačuvane u originalu, nego kao kasnije prerađevine, prijepisi i prerađevine, a onda su podložne interpretacijama, unutra ima podataka koje se ne daju jednostavno interpretirati i međusobno uskladiti. Dakle, i pitanje interpretacije, i pitanje preinake izvora, i malog broja izvora, to je sve ono što je problem kojim se susrećemo”, objašnjava profesor Budak.

U principu mi što o Hrvatima znamo, odnosno najveći broj nekih izvora ili dijela napisanih, u stvari nisu pisali Hrvati o sebi, nego su pisali drugi i to oni koji su u Hrvatima bilo vidjeli problem ili neprijatelja čak, ili jednostavno su smatrali inferiornim u odnosu na one koji pišu. Dakle, bilo da se radi o Francima, bilo da se radi o romanskom lokalnom stanovništvu ili da se radi o Bizartu. Koliko ta činjenica da o tebi netko drugi piše, a taj netko drugi u stvari nije ravnopravan tebi, koliko je to također problem?

“Naravno da je, jer oni koji su pisali o Hrvatima u to doba, dakle govorimo ovoga puta o devetom i desetom stoljeću iz kojih imamo samo kronike koje su nastale izvan hrvatskog područja, dakle oni pišu o onim stvarima koje njih zanimaju, ne o onima koje bi danas nas zanimale kao povjesničare, dakle njih zanima jesmo li u sukobu, jeli gusarimo, napadamo njihove brodove, jesmo li na njihovoj strani u nekom ratu ili smo protiv toga. I te kronike zapravo donose jako malo podataka, imamo nešto za početak devetog stoljeća, prvih deseta godina, onda imamo tu i tamo neki podatak mletačkih kronika, imamo i papinska pisma, dakle i pape su zainteresovani za Hrvatsku iz raznoraznih razloga. Nažalost najveći deo registara papinskih pisamo 9. stoljeća je propao. Tako da i tu imamo podatke recimo iz samo dvadesetak godina i opet naravno ono što je pape interesiralo”, ističe profesor Budak.

Celu emisiji pogledajte u nastavku.