U četiri dana presadili šest jetara, dva bubrega i srce, učinili devet transplantacija i spasili osam života!

Autorka: Goranka Jureško, Izvor: Jutarnji list

U četiri dana na KBC-u Zagreb transplantirano je devet organa, i to šest jetara te srce i dva bubrega. Riječju, osam je pacijenta (jedan srce i jetra) dobilo priliku za novi život, od četvrtka do nedjelje, zahvaljujući obiteljima koje su odlučile darovati organe svojih najmilijih, i velikoj stručnosti medicinskih timova KBC-a Zagreb. Potvrda je to da se Hrvatska s pravom nalazi u vrhu svjetske transplantacijske medicine, odnosno da je taj dio zdravstva sjajno organiziran, što potvrđuje i činjenica da je, primjerice, u ta tri dana čak 64 djelatnika Rebra “dignuto” iz pripravnosti, odnosno da je više od njih ukupno stotinjak, uspješno spasilo osam života, od kojih i jedan dječji. Zanimljivo je da su dva donora iz Hrvatske, točnije bili su to pacijent KBC-a Zagreb i jedan iz Dalmacije, nakon što su njihove obitelji dale pristanak za donorstvo, ili kako su rekli “i oni sami bi tako odlučili”.

“U protekla četiri dana puno se toga poklopilo, od toga da smo imali dva naša donora, do toga da je i Eurotransplant imao organe koji su najbolje odgovarali našim pacijentima. Od deset organa naših donora, dio je ostao kod nas, a neke su dobili pacijenti u Njemačkoj”, kaže dr. Jasna Brezak, glavna transplantacijska koordinatorica KBC-a Zagreb. Dodaje da je koordinacija izuzetno zahtjevna kad se radi o toliko velikom broju eksplantacija i transplantacija u kratkom vremenu. Naime, kad stigne informacija o potencijalnom donoru, pokreće se protokol, a to znači da se obavještava Ministarstvo zdravstva i Eurotransplant, koji ima sve podatke o potencijalnim primateljima. Nakon odluke o najpodudarnijem primatelju, i on se mora obavijestiti, odnosno počinje njegov hitni prijevoz do Rebra i potom obavljaju sve potrebne pretrage.

Ponekad se dogodi da “sve štima”, osim što primatelj, moguće, može imati neki zdravstveni problem zbog kojeg je transplantacija u tom trenutku za njega nemoguća, pa je potrebno ponovno pokrenuti proceduru za isti organ, ali za novog primatelja. Sve u svemu, to su vrlo naporni trenuci, u kojima je nužna puna koncentracija koordinatora koji vode taj složeni posao. Uz dr. Brezak, veliki posao obave medicinske sestre Irena Vugrek i Renata Habeković te mladi liječnici dr. Karlo Uroda, dr. Filip Njavro i dr. Borna Čutić, koji su odlučili posvetiti se tom zahtjevnom dijelu medicine. Upravo u tim “pripremama” puno je emocija, poglavito kad se razgovara s obiteljima umrlih, bez kojih nema doniranja organa. Naime, prema postojećim zakonskim normama, moguća je donacija organa i bez privole članova obitelji, ali to se nikad ne događa. Emocije su u tim trenutcima, kaže dr. Brezak, na prvom mjestu, i zato se poštuje želja obitelji.

Kći jednog od donora, kad je saznala da joj je otac poslije komplikacija svoje bolesti, točnije zbog krvarenja u mozgu, moždano mrtav, nije dvojila ni sekundu, jer kako je sama rekla: “Tata se cijeli život divio transplantacijskoj medicini koja čini čuda. Nema ništa većeg od tog da nekome spasiš život, kad već ne možeš svoj”. I baš se to na kraju dogodilo, ili kako bi rekla njegova kći – tati se ispunila želja!

No, nakon što se dobije ta dozvola i prođe sva potrebna procedura, počinje utrka s vremenom, jer kirurške ekipe moraju u što kraćem roku eksplantirati, pa potom transplantirati, dobivene organe koji imaju “vijek trajanja”, točnije nakon određenog vremena oni više ne mogu proraditi u “novom” organizmu. Naime, mora se računati i s time da su to zahtjevne i duge operacije. Primjerice, transplantacija jetre traje od 4 do 6 sati, a srca oko 2 do 3. Na Rebru su u ova četiri dana jednu jetru transplantirali i djetetu, i to doc. dr. Danko Mikulić i doc. dr. Stanko Čavar, a doc. dr. Igor Petrović, dr. Tomislav Baotić i dr. Ognjen Deban odraslim pacijentima. Transplantacije dva bubrega dvojici pacijenata vodio je akademik Andrija Kaštelan.

“Jedna od ključnih osoba u provedbi transplantacijskog programa je naša glavna sestra operacijskog trakta Slavica Berić“, kaže prof. dr. Davor Mijatović, šef Klinike za kirurgiju i voditelj programa transplantacije jetre. Dodaje da u tako velikoj “gužvi” koja neizbježno nastane kad se transplantira velik broj organa u kratkom vremenu, ključna je dobra koordinacija, koja je dugo u besprijekornim rukama upravo sestre Berić.

Inače, u nedjelju se za multiorgansku operaciju čekalo da srce stigne iz Dalmacije. No, jaka bura omela je dijelom prvotne planove, tako da se, umjesto helikopterom, put Dalmacije moralo krenuti automobilom. Policija, rotirke, utrka s vremenom jer radilo se o pacijentu kojeg je čekala multiorganska transplantacija jetre i srca. Naime, baš kad je riječ o srcu, vrijeme je ključni faktor, jer od eksplantacije do pokretanja srca kod primatelja ne smije proći više od četiri i pol sata, pa napetosti nije nedostajalo. Upravo multiorganske transplantacije i bez te napetosti “u prijevozu”, koji nerijetko može potrajati i duže od same operacije, vrlo su složene i rade se samo u najvećim medicinskim centrima. Za operacijskim su stolovima čak četiri kirurške ekipe “pod punom spremom”, i to satima.

Inače, u KBC-u Zagreb ove su godine učinjene čak 123 transplantacije organa, i to 57 bubrega, 36 jetre, 24 srca i šest pluća. Drugim riječima, svaki treći dan transplantacijske ekipe s Rebra spase jedan život najtežim pacijentima, a njihov se broj iz godine u godinu povećava. Što znači donorstvo, najbolje znaju oni koji su dobili “novi život” zbog nesebičnosti njima nepoznatih ljudi. I Mirela Pandžić, žena koja je prvo “novo” srce dobila prije 20 godina, a onda prošle godine i treću priliku za život, točnije učinjena je retransplantacija. I Mirela je čula za tih devet novih organa za život, pa je i dr. Brezak i svim medicinskim timovima poslala poruku – “Hvala do neba od nas, primatelja!” Ona najbolje zna vrijednost svake transplantacije, a prije svega empatije i humanosti obitelji donora, bez kojih ne bi bilo tog nesebičnog darivanja. U ovo blagdansko vrijeme, djelatnici KBC-a Zagreb pomogli su da dar stigne baš tamo gdje je najpotrebniji – da se spasi život!

Tekst je prenet iz Jutarnjeg lista.