Mozaikom do drugačijeg turizma

Ako vas put nanese na otok Korčulu u Velu Luku jedna od prvih stvari koja će vam privući pozornost, vjerojatno će biti pločnici u koje su ugrađeni mozaici. U Veloj Luci se hoda po ribi, vjetrenjačama, biciklu, porukama, biku, a istodobno u bivšoj tvornici limene ambalaže Ambalaža nastaju novi mozaici koje zajedno izrađuju umjetnici i posjetitelji Vele Luke.

“Prošla su vremena kada je turizam značio jednokratnu zaradu uslužnim djelatnostima. Turistička ponuda danas se mora bazirati na ostvarivanju Danas su mozaici najvažniji kulturološki proces u suvremenoj povijesti Vele Luke, mjesta u kojem je gospodarstvo propalo, a ni turizam nije ni sjena onoga što je nekad biotrajnih kulturnih veza između posjetitelja i destinacije koju odabire za odmor”, kaže Sandra Baničević, potpredsjednica udruge Likovno stvaralaštvo Vele Luke. Udruga je pokrenula projekt Luka Mozaika s ambicioznim ciljem nastanka najvećeg svjetskog mozaika koji bi pokrivao čitav obalni pojas, 2,5 do 3 kilometra.

Vrata bivše tvornice otvorena su svima. Dolaze cijele obitelji i zajednički izrađuju mozaike koji se kasnije ugrađuju u javne prostore grada. Zadana je tek tema pokret, a svaki autor osmišljava sliku koju želi napraviti u mozaiku. Time ostavljaju trajni trag u prostoru u kojem borave kao turisti. U projektu koji daleko nadmašuje ideju turizma koju inače imamo i provodimo u Hrvatskoj, sudionicima se sudjelovanje ne naplaćuje ni na koji način iako svi mogu donirati za daljnje mozaike.

“Ljudi ne putuju na drugi kraj svijeta samo da vide ili čuju, žele sudjelovati, imati aktivni odmor. To dokazuje upravo činjenica da je par stotina stranih turista svoj plaćeni godišnji odmor provelo u izradi mozaika. Ne da tako mi vidimo turizam, već se turizam na tome danas i zasniva, ali proći će još određeno vrijeme dok generalno ne napravimo diskontinuitet s razmišljanjem da je turizam samo iznajmiti apartman, more i sunce“, ističe Baničević.

Prvi mozaici u Vela Luci izrađeni su još 1968. godine kada je održan prvi od tri međunarodna susreta likovnih umjetnika na inicijativu slikara Petra Omčikusa. Umjetnici su na otoku Proizdu u ateljeu na otvorenom izradili sedamdesetak mozaika koji su kasnije postavljeni u javnim institucijama Vele Luke te na javnim površinama, ali ideja je nastavljena je tek pedeset godina poslije, najviše zaslugom kipara Ante Marinovića.

Danas su mozaici najvažniji kulturološki proces u suvremenoj povijesti Vele Luke, mjesta u kojem je gospodarstvo propalo, a ni turizam nije ni sjena onoga što je nekad bio. “Ljudi su u beznađu. Oni koji su ostali su demotivirani da volonterski djeluju za javno dobro, iako se upravo tako nekad gradila Vela Luka ali i mnoga druga mjesta. No, mi smo povezali ljude iz svih krajeva svijeta i ono najvažnije oplemenili smo mjesto stvarajući jak i prepoznatljiv vizualni identitet mjesta“, kaže Baničević.

Kako je otok Korčula podijeljen na pet općina i turističkih zajednica projekt se ne promovira na razini otoka, a problem su i financije. Tek manji dio financija dobivaju od Općine i turističke zajednice, dok je ostatak pokriven donacijama, saznajemo.

“Načelno imamo podršku koja se najviše bazira na jednoglasnoj odluci vijeća da dopusti postavljanje mozaika na javnim površinama. No, kada bi postojala jača suradnja svih dionika zajednice Vela Luka još bi brže postala kreativni (umjetnički) laboratorij u kojem bi participirali ne samo slučajni turisti već i učenici, studenti i slično“, ističe Baničević.

I pri samom postavljanju mozaika problem predstavlja to što obala pripada Županijskoj lučkoj upravi, a ostatak Veloj Luci.

“Te dvije institucije su u rukama suprotstavljenih političkih opcija, a projekt treba suglasnost i suradnju jednih i drugih za postavljanje. Također, Kako je otok Korčula podijeljen na pet općina i turističkih zajednica projekt se ne promovira na razini otoka, a problem su i financijeobzirom da ne možemo postavljati mozaike na površine koje će se tek sređivati, radit ćemo ugradnju u odnosu na druge zahvate u prostoru tako da tempo ugradnje najmanje ovisi o nama“, ističe predsjednica ove aktivne udruge koja osim rada s mozaicima organizira brojna druga kulturna događanja u prostoru Ambalaže i mjestu.

Između ostalog, na šetnice Vele Luke i otoka Proizda postavili su i mozaik “Mjesto za ljubljenje“ ili “Kissing spot“, koji su danas nezaobilazno mjesto za fotografije koje odlaze u svijet. Predložili su Općini i hommage Oliveru Dragojeviću, longplejku u mediju mozaika s pjesmama koje je izvodio.

“Motivirani smo stvarati sadržaje koji jedno mjesto čine mjestom. Graditi grad sadašnjosti i budućnosti s velikim respektom prema prošlosti. Motivira nas Ljubav. Promjena. Izazov da radimo s velikim meštrom kao što je Marinović, ali i jedni s drugima u mijenjanju svijeta na bolje i ljepše mjesto. Čini mi se da pogotovo u svijetu u kojem danas živimo, biti zajedno ima smisla više nego išta. Projektom Luka Mozaika pokazali smo upravo to koliko jedna mala zajednica zajedno može ostvariti velike rezultate. To je veliki optimizam današnjice koji nam svima treba“, zaključuje Baničević.

Koji je najduži mozaik trenutno na svijetu?

Mozaik koji smo napravili odnosno postavili u Veloj Luci je jedinstven na svijetu, ovo je arhetip mozaika koji se radio prije par tisuća godina. Postoje impozantni mozaici u svijetu, ali ovaj veloluški je jedinstven u ovoj kategoriji te smo blizu rekorda. Ima ih nekoliko u raznim kategorijama, a jedan od najimpozantnijih mozaika u suvremenoj povijesti je mozaik u pokrajini Hanoi u Vijetnamu koji je mural napravljen od keramike i postavljen na 4,5 km nasipa uz rijeku.