Policijsko nasilje bez epiloga: MUP ćuti o policajcima koji su udarali demonstrante ispred Banovine

Autorka: Ana Đurić Izvor: Insajder
Skup podrške 17. novembra ispred zgrade Banovine Novosađani su održali u znak solidarnosti sa autoprevoznikom Milomirom Jaćimovićem koji je u tom trenutku osmi dan štrajkovao glađu.
Nešto ranije tog dana vraćen mu je jedan od oduzetih autobusa, a on ga je dovezao do zgrade Pokrajinske vlade uz najavu da vozilo odatle neće pomerati dok mu svi autobusi ne budu vraćeni.
U međuvremenu se pojavila policija koja nije dozvolila da autobus bude tu parkiran, a kasnije su se okupili građani koji su pokušali da ga zaštite kako ga šlep služba ne bi odnela.
Ipak, tokom protesta došlo je do više incidenata kada su pripadnici policije bili nasilni prema okupljenima.
Studenti Elektrotehničkog fakulteta podelili su snimak na kojem se vidi policajac sa maskom kako udara šakom ženu u glavu i grubo je odguruje, dok okupljeni pokušavaju da je zaštite.
Na drugom snimku, koji je zabeležila novinarka Insajdera, pripadnik Žandarmerije udara štitom u glavu Vukašina Đinovića, studenta novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta, koji je zadobio povrede nosa i lica.
Pored toga, ANEM je saopštio da je novinar portala Razglas njuz, Žarko Bogosavljević, dok je izveštavao s protesta, grubo odgurivan od strane pripadnika interventne policije, bez upozorenja. Snimci i svedočenja potvrđuju da je došlo do nasilne reakcije policije tokom okupljanja građana.
Student Vukašin Đinović: Ta upotreba sile je bila jeziva, zaista nezapamćena
Student novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta Vukašin Đinović rekao je tada za Insajder da je zbog zadobijenih povreda završio u bolnici, a da je tamo sreo još dvoje svojih kolega.
„Ja sam stajao na metar od kordona Žandarmerije. U jednom trenutku, bez ikakvog razloga i potrebe, jedan pripadnik Žandarmerije je uzeo štit i iz sve snage me njime udario u predelu lica. Raskrvario mi je nos, curela je krv 15 -20 minuta, nisam mogao da dođem sebi”, naveo je Đinović.
Kako je rekao za Insajder, posle toga je otišao u bolnicu, gde mu je pružena prva pomoć.
“Konstatovano je da na svu sreću nema nikakvih preloma, već samo hematom na nosu. Lekar je rekao da verovatno neće biti nikakvih komplikacija što se fizičkog dela tiče. Što se tiče traume, šoka koji sam doživeo, to je nešto što neće tako lako proći, istakao je Đinović.
Naglasio je da nije bio jedini koji je povređen na tom skupu podrške, te da je policija bila gruba prema svima.
„Ta upotreba sile je bila jeziva, zaista nezapamćena. Policajci su devojke pesničili bez milosti, jednu devojku su počupali za kosu i sve to bez ikakvog razloga. Građani nisu njih napadali, već su se povlačili pred kordonom. Ipak, njima nije bilo dovoljno da odguruju ljude, već su želeli da osete moć tako što će da ih ispendreče i izlome”, naveo je Đinović.
Đinović je, nakon što je dobio prve nalaze lekara, bio u policiji gde je dao izjavu u svojstvu oštećenog.
Bez oglašavanja MUP-a o nasilju prema demonstrantima, reakcija samo na „pretnje policijskom službeniku“
Uprkos snimcima sa društvenih mreža na kojima se vidi način na koji su se pripadnici policije ophodili prema građanima, MUP je odmah nakon protesta izdao saopštenje u kojem je navedeno da su pripadnici policije postupali isključivo „u skladu sa zakonom i ovlašćenjima, sa ciljem očuvanja javnog reda, mira i bezbednosti svih građana“.
Osvrnuli su se i na to da je autobus Milomira Jaćimovića bio „nepropisno parkiran, bez registarskih tablica i sa curenjem pogonskog goriva iz rezervoara“, kao i da je preduzet po nalogu nadležnog tužilaštva.
„Pojedina lica ometala su službena lica u vršenju dužnosti, gađala ih predmetima, vređala i oštetila vozilo službe za uklanjanje. Zahvaljujući profesionalnom postupanju policije, autobus je bezbedno uklonjen, a za sada su dva lica privedena zbog narušavanja javnog reda i mira. MUP radi na identifikaciji lica koja su oštetila šlep vozilo i napadala policijske službenike“, navedeno je tada u saopštenju.
Ispostavlja se da bi to bilo jedino saopštenje i oglašavanje MUP-a na ovu temu da na društvenim mrežama nisu počele da se šire objave za koje je MUP tvrdio da su preteće prema policijskom službeniku iz Novog Sada.
U tim objavama se navodi ime jednog policajca i njegovi lični podaci, te da je upravo on bio taj koji je udario žensku osobu po glavi.
Međutim, MUP je naveo da taj pripadnik policije uopšte nije bio angažovan na protestu ispred Banovine, “u vreme i na mestu na kome je nastao snimak postupanja jednog pripadnika MUP-a prema devojci”.
“Reč je pripadniku druge organizacione jedinice MUP, o čijoj će eventualnoj odgovornosti odlučivati nadležni ograni, u zakonom predviđenom postupku”, pisalo je u saopštenju.
Ko kontroliše pripadnike policije?
Ključna institucija koja bi trebalo da nadzire i kontroliše policijske službenike i ostale zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova jeste Sektor unutrašnje kontrole (SUK).
Prema Zakonu o policiji Sektor unutrašnje kontrole može da postupa u više situacija, odnosno, po sopstvenoj incijativi, na zahtev nadležnog tužioca, na osnovu prikupljenih obaveštenja i drugih saznanja ili po obraćanjima zaposlenih u Ministarstvu, građana i pravnih lica.
„Kada SUK utvrdi da je policijski službenik prekoračio policijska ovlašćenja i samim tim povredio prava koja štiti Zaštitnik građana, o tome se obaveštavaju ministar, javni tužilac i Zaštitnik građana“, stoji u Zakonu.
Navodi se i da kontrolu rada načelnika i zaposlenih u Sektoru unutrašnje kontrole vrši ministar unutrašnjih poslova.
Jelena Pejić Nikić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku rekla je ranije za Insajder da se na osnovu snimaka sa protesta u Novom Sadu može reći da je policija primenila „prekomernu i neopravdanu upotrebu sile“.
“Svaki profesionalni policajac mora da zna šta je zakonita, šta je srazmerna upotreba sile i on mora svojim likom i delom da štiti građane i da brani zakon, a ne da povređuje ljude bez ikakve potrebe i da se dok to radi krije iza nekakve maske, a nažalost takve incidente smo učestalo videli u proteklih godinu dana naročito ”, istakla je Jelena Pejić Nikić
Navela je i da je proteklih godina tek nekolicina spornih slučajeva policijskog prekoračenja ovlašćenja zaista rešena i da se ti postupci mogu „na prste izbrojati“, dok Sektor unutrašnje kontrole, koji je ranije važio za jedan od transparentnijih delova MUP-a, čak nije objavio ni godišnji izveštaj za prethodnu godinu.
“U praksi smo videli da je SUK pasivan u zaštiti građana, aktivan pak u zaštiti nasilnih policajaca, u zataškavanju afera, u odugovlačenju postupaka. Zašto? Zato što nije operativno nezavistan. Po direktnim uticajem ministra postoji jaka politička kontrola”, zaključuje Jelena Pejić Nikić.
Na čelu SUK-a od 28. novembra prošle godine nalazi se Miroslav Paunović, koji je istovremeno i pomoćnik ministra policije. Direktno je podređen ministru policije, a po zakonu ga imenuje Vlada. Karijeru je prema zvaničnim podacima započeo kao operativni radnik Resora državne bezbednosti, koji je tada bio deo MUP-a. Nakon toga u interventnoj za grad Beograd, postaje inspektor za suzbijanje kriminaliteta u Zemunu, gde u decembru 2012. dobija nagradu “najbolji policajac”. Zapošljava se u Sektoru unutrašnje kontrole MUP-a, gde je proveo osam godina a potom imenovan na mesto načelnika.
Slučajevi policijskog nasilja bez epiloga
Ipak, iako Zakon propisuje jedno, praksa pokazuje drugo. U svojim odgovorima Tužilaštvo često navodi da upravo Sektor unutrašnje kontrole nije dostavio ono što je od te institucije traženo.
Studentkinja Fakulteta političkih nauka i članica omladine Narodnog pokreta Srbije Nikolina Sinđelić optužila je komandanta Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata Marka Krička, za fizičko zlostavljanje i pretnje silovanjem prilikom privođenja nakon protesta 14. avgusta u Beogradu.
MUP je demantovao tvrdnje o maltretiranju studentkinje, a taj stav kasnije je ponovio i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. Istakao je da je policija postupala po zakonu i negirao maltretiranje studenata. Međutim, nekoliko dana kasnije predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da će Služba unutrašnje kontrole MUP-a ispitati kako je policija postupala prema studentkinji Nikolini Sinđelić.
Uprkos iznošenju optužbi za torturu u javnost Nikolina Sinđelić je ranije izjavila za Insajder da je niko iz tužilaštva ni policije nije kontaktirao, te je odlučila da krivičnu prijavu protiv Krička i drugih pripadnika JZO podnese samoinicijativno.
Pre toga, nedorečen je ostao i slučaj napada na žandarma Lazara Baćića koji je u martu tokom protesta udaren kod zgrade Radio televizije Srbije.
Zahvaljujući snimcima na društvenim mrežama, te večeri javnost je mogla da vidi da je žandarma Baćića, koji je te večeri na protestu bio na službenom zadatku u civilu, udario njegov kolega u uniformi.
Slučaj penzionera Ilije Kostića, koji je tvrdio da je prebijen u policijskoj stanici u Novom Sadu, i dalje nije rešen, a prepoznavanje kojim bi mogli da budu identifikovani počinioci, odlagano je više puta, a na kraju se svedoci nisu pojavljivali, rekao je njegov advokat Srđan Kovačević.
Među slučajevima koji nisu dobili sudski epilog je i slučaj Andreja Obradovića, mladića koji je naveo da su njemu i njegovoj cimerki sredinom februara prošle godine, pripadnici policije upali u stan, a potom ih tokom pretresa brutalno pretukli i ponižavali – zbog seksualne orijentacije.
Slučaj sa smrtnim ishodom je slučaj Dalibora Dragijevića koji je preminuo u policijskoj stanici u aprilu prošle godine. Bio je osumnjičen da je pomagao osumnjičenima za ubistvo devojčice Danke Ilić. Više javno tužilaštvo u Nišu istražuje slučaj, a postupak je u fazi predistrage. Niško tužilaštvo je više puta odgovorilo za Insajder da Sektor unutrašnje kontrole u Beogradu ne dostavlja konačan, već samo parcijalne izveštaje.
Tekst je prenet sa portala Insajder.


