Doživotni zatvor zbog ubistva istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije

11. June 2025.
Presudom četvorici koji su učestvovali u ubistvu istraživačke novinarke sa Malte, Dafne Karuane Galicije, ipak nije okončana istraga ovog zločina, za koji je utvrđeno da je odgovorna država. U Srbiji nikad niko nije kažnjen za ubistvo novinara
Memorial_to_Daphne_Caruana_Galizia
Foto: Ethan Doyle White, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Autorka: Jelena L. Petković, Izvor: Cenzolovka

Jučerašnjim izricanjem kazne, četvorica članova kriminalne grupe osuđena su na doživotni zatvor zbog ubistva novinarke Dafne Karuane Galicije i advokata Karmela Čirkopa na Malti.

Robert Agijus, poznat kao Ta’ Maksar, i njegov saradnik Džejmi Vela proglašeni su krivim zbog nabavke bombe koja je postavljena pod automobil i ubila novinarku Karuanu Galiciju oktobra 2017. godine.

Sutkinja Edvina Grima, obrazlažući doživotne kazne zatvora za Roberta Agijusa (41), Adrijana Agijusa (46), Džejmija Velu (42) i Džordža Deđorđa (62), istakla je da su oba ubistva počinjena sa predumišljajem i da je sud uzeo u obzir kakav su uticaj na društvo imala oba zločina.

Ovom presudom je ukupno njih šestoro proglašeno krivim (ranije su osuđena dvojica). Svi su priznali da su učestvovali u ubistvu malteške novinarke.

Tužilaštvo je insistiralo da je Karuana Galicija ubijena „zbog bavljenja novinarstvom”.

Deđorđo i njegov brat Alfred prethodno su osuđeni na po 40 godina zatvora, 2022. godine, kao neposredni izvršioci ubistva malteške novinarke. Oni su pod njen automobil podmetnuli i detonirali bombu.

 

Bomba aktivirana s jahte

Na početku suđenja obojica su tvrdili da nisu krivi, da bi kasnije priznali krivicu u zamenu za blaže kazne. Tada je javnost saznala da su braća Deđorđo i saizvršilac Vinset Muskat, najpre planirali da pucaju u Galiciju. Bombu je Džordž Deđorđo aktivirao s jahte, nadomak obale Malte.

Presudom četvorici koji su učestvovali u ubistvu istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije ipak nije okončana istraga ovog zločina, za koji je utvrđeno da je odgovorna država

Muskat je 2021. postigao nagodbu sa sudom o priznanju krivice, u zamenu za informacije o zločinu. Osuđen je na 15 godina zatvora.

Posrednik Melvin Teuma takođe je priznao krivicu. On tvrdi da je ubistvo naručio biznismen Jorgen Feneč.

Feneč, trenutno na slobodi uz kauciju, čeka suđenje po optužbama za učestvovanje u ubistvu Karuana Galicije. On je osumnjičen i za podmićivanje članova malteške vlade. Protiv njega se vodi krivični postupak u vezi sa korupcijom i pranjem novca zajedno sa bivšim šefom jedinice za borbu protiv pranja novca Policijskih snaga Malte.

 

Država Malta odgovorna za smrt novinarke

Poznata malteška istraživačka novinarka Dafne Karuana Galicija ubijena je 16. oktobra 2017. godine, kada je eksplodirala bomba postavljena ispod njenog automobila.

Dve godine kasnije, premijer Malte Džozef Muskat podneo je ostavku jer se ispostavilo da su njegovi bliski saradnici umešani u zločin.

Biznismena Jorgena Feneča tek čeka suđenje zbog optužbi za učestvovanje u ubistvu Karuane Galicije. On je osumnjičen i za podmićivanje članova malteške vlade i za korupciju i pranje novca sa bivšim šefom policije za borbu protiv pranja novca

Tokom istrage ubistva, zaključeno je da je država Malta odgovorna za smrt novinarke.

izveštaju objavljenom 2021. godine, Muskat je posebno istaknut zbog toga što je omogućio nekažnjivost za zločine. Njegov kabinet kolektivno je proglašen odgovornim za neaktivnost u periodu koji je prethodio atentatu.

„To je stvorilo atmosferu nekažnjivosti, koju su stvarali najviši ešaloni administracije unutar Kastilje, čiji su se pipci potom proširili na druge institucije, poput policije i regulatornih vlasti, što je dovelo do kolapsa vladavine prava“, navodi se u detaljnom dokumentu koji ima 437 strana.

„Država bi trebalo da snosi odgovornost za atentat“, podvukli su u izveštaju penzionisani sudija Majkl Malija, bivši predsednik Vrhovnog suda Džozef Said Puličino i sudija Abigejl Lofaro.

Dafne Karuana Galicija imala je 53 godine kada je ubijena. Tri decenije je radila kao novinarka. Čuvena po istraživačkom radu, bila je oštra kritičarka vlade i bez kompromisa je upirala prstom u koruptivne radnje malteških političara i drugih zvaničnika.

Objavila je i informacije na osnovu kojih se bivši premijer Muskat dovodi u vezu sa „Panamskim papirima”, što je dovelo da raspisivanja prevremenih izbora 2017. godine.

 

U SRBIJI NIKO NIJE OSUĐEN ZBOG UBISTVA NOVINARA

Danas, na dan kada je 2001. godine ubijen novinar iz Jagodine Milan Pantić, još jednom ćemo se podsetiti činjenice koja bi morala da bude duboko uznemirujuća za svako društvo koje drži do pravde, slobode govora i slobode informisanja – nikada niko nije kažnjen zbog ubistva Slavka ĆuruvijeMilana Pantića i Dade Vujasinović.

Četvorica najpre okrivljenih i dva puta prvostepeno osuđenih za ubistvo Ćuruvije 11. aprila 1999, prošle godine su pravosnažno oslobođeni optužbi.

Ubistvo Pantića u Jagodini nikada nije bilo ni procesuirano, kao ni smrt Dade Vujasinović.

Ni mnogi drugi teški zločini protiv novinara nisu doživeli sudski ishod – kao što je pokušaj ubistva Dejana Anastasijevića 2007. godine.

Jedino su odgovorni za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića u zatvoru, ali on ni šest i po godina kasnije nije na sudu dobio finansijsku kompenzaciju za pretrpljenu materijalnu štetu.

 

Porodica: Nadamo se bezbednijem svetu za novinare

Povodom jučerašnje presude, porodica Karuane Galicije je podsetila da je ubistvo Dafne „poslalo šokantne talase kroz malteško društvo koji su odjeknuli širom sveta” i istakla da se nada da će kazne biti „korak ka bezbednijem svetu za novinare”.

„Njeno ubistvo stvorilo je osećaj u društvu da su ljudi koji stoje iza ovog zločina sigurni u svoju nekažnjivost i da su institucije koje su dužne da štite nju i društvo zakazale. Za nas je Dafnina smrt gubitak nezamenljivog člana naše porodice, ali je za društvo Dafnino ubistvo bilo ubistvo novinara. Nadamo se da će današnje presude biti korak ka bezbednijem svetu za novinare tako što će potencijalnim ubicama signalizirati da postoje teške kazne”, istakla je porodica.

Uoči ubistva, Dafne Karuana Galicija bila je meta brojnih zlonamernih strateških tužbi (SLAPP). U trenutku kada je ubijena bilo je skoro 50 takvih tužbi protiv nje, od koji su pet bile krivične tužbe za klevetu. Neke od njih su odbačene, ali su 34 ostale aktivne protiv njene imovine i nakon ubistva.

Tužbe koje su podneli bogati ili moćni pojedinci, sa ciljem da je zastraše i ućutkaju, koristeći skupe i dugotrajne sudske postupke, izazvale su revolt. Doveli su i do kampanje za usvajanje anti-SLAPP direktive Evropske unije.

„Dafnin zakon“, kako je kolokvijalno nazvan, stupio je na snagu aprila 2024, šest i po godina od njenog ubistva.

Direktiva postavlja minimalne standarde za zaštitu novinara, aktivista, naučnika i drugih koji rade u interesu javnosti od zloupotrebe sudskih procesa širom EU.

 

Tekst je prenet sa portala Cenzolovka.

Click