Zašto je pandemija potaknula Evropljane da više voze bicikle?

Piše: Predrag Zvijerac

Više od milijardu eura potrošeno je na biciklističku infrastrukturu u Evropi, a od početka pandemije napravljeno je 2.300 kilometara novih biciklističkih staza, prema podacima koje je sakupilo Evropsko udruženje biciklista.

Ovaj trend nastavlja se i u drugim dijelovima svijeta. Naprimjer, Vijeće saudijske šure, savjetodavno tijelo te zemlje, većinom glasova odobrilo je krajem septembra prijedlog da Saudijska Arabija postane biciklistička zemlja.

Saudijske vlasti su pri tome naglasile da je ulaganje u biciklističku infrastrukturu “moderan i inteligentan potez” te da mnoga istraživanja pokazuju socijalne, ekonomske, ekološke i zdravstvene prednosti urbanog biciklizma. Pri tome su se pozvale na studije provedene u Danskoj, gdje polovica stanovnika Kopenhagena koristi bicikl za odlazak na posao ili u školu, prema kojima svaki kilometar koji se pređe biciklom donese društvu dobitak 23 centa, a svaki kilometar koji se pređe automobilom donese gubitak od 16 centi.

Hiljade kilometara novih staza

Evropsko udruženje biciklista navodi kako se tokom karantene bicikl pokazao “najsigurnijim i najučinkovitijim” prijevozom koji imamo.

Smanjuje onečišćenje zraka i garantira fizičku distancu između ljudi koji moraju svakodnevno putovati na posao, dostavljati hranu i lijekove i prosto žele ostati fizički aktivni. Iz ove evropske federacije pozivaju gradove i države da slijede primjere Budimpešte, Berlina, Pariza ili Rima i da razvijaju biciklističku infrastrukturu otvarajući desetke hiljada kilometara “COVID staza”.

Neki od prijedloga su i ograničenje brzine za ostala vozila na 30 km/h, kao što je Bruxelles ograničio brzinu na 20 km/h, da se na nivou Evropske unije formira fond za poticaj kupovine bicikala i građenje biciklističke infrastrukture te da se uvedu dodatna ograničenja za dizelska teretna dostavna vozila u gradovima.

Milanska regija Lombardija, jedna je od najnaseljenijih u Italiji i jedna od najviše pogođenih korona virusom u svijetu. Kako bi potaknula ekonomski oporavak ekološki održivim pristupom, najavila je vlastiti “Marshallov plan”. Regionalne vlasti odlučile su da će biciklizam igrati ključnu ulogu u ovom oporavku, a od paketa “teškog” oko 3,5 milijardi eura u promociju biciklizma planira uložiti oko 115 miliona eura ili oko 11,5 eura po glavi stanovnika.

Usporedbe radi, Nizozemska iz budžetu za tu namjenu izdvaja 30 eura po glavi stanovnika.

BBC piše kako je Milan već otvorio oko 35 kilometara novih biciklističkih staza, iako su neke od njih samo privremene. Od početka pandemije Pariz je uložio oko 20 miliona eura u razvoj biciklističke infrastrukture, a neki dijelovi Rue de Rivoli, ulice koja se proteže preko Pariza od istoka prema zapadu, u potpunosti su zatvorene za automobile, a broj biciklista se povećao za 27 posto. Vlasti daju i 50 eura za popravak bicikla.

Bruxelles je izgradio dodatnih 40 kilometara biciklističkih staza uz glavne prometnice, uz spomenuto ograničenje brzine na 20 km/h za ostala vozila. Broj biciklista na ulicama toga grada povećao se za 44 posto tokom 2019. godine.

Amsterdam je odavno poznat po biciklima i osim po 767 kilometara biciklističkih staza jedinstven je i po tome što ima zvanično više bicikala nego stanovnika.

U posljednje vrijeme u tom gradu je skočila prodaja električnih bicikala, a neki izvještaji govore da ih je u prva četiri mjeseca 2020. prodano više nego u prethodne dvije godine ukupno.

Britanski premijer Boris Johnson obećao je krajem jula 2020. da će vlada uložiti dvije milijarde funti i izgraditi “hiljade kilometara” novih zaštićenih biciklističkih staza.

Prije pandemije usluge londonske podzemne željeznice koristilo je oko četiri miliona putnika dnevno, dok je u maju 2020. taj broj pao na 200.000. Autobusni prijevoz koristilo je oko 5,5 miliona putnika da bi on pao na oko milion dnevno.

Republika Irska planira uložiti u biciklizam deset posto budžeta namijenjenog za razvoj prometne infrastrukture ili oko 180 miliona eura.

Portugal je najveći proizvođač bicikala u Evropi koji izvozi oko 90 posto proizvodnje, najviše u Njemačku, Francuski te Italiju, a na proljetnom vrhuncu pandemije COVID-a 19 morao je zatvoriti blizu 40 tvornica u kojima radi oko 8.000 radnika.

Nakon otvaranja, potražnja za biciklima se udvostručila i neke tvornice bilježe i više od stotinu hiljada narudžbi za sljedeću godinu.

Prijevoz za budućnost

Pandemija nije promijenila biciklizam samo u Evropi. U New Yorku se gradi oko 160 kilometara biciklistički staza. The New York Times izvještava kako trgovine u tom gradu i širom Sjedinjenih Država prodaju dva puta više bicikala nego inače te da je broj narudžbi najveći u proteklih 50 godina.

Prodaja dnevnih i fitness bicikala porasla je 66 posto, rekreativnih bicikala 121 posto, dječjih bicikala 59 posto, a električnih bicikala 85 posto u martu, a do kraja aprila 2020. trgovine su rasprodale sve zalihe. Nekad su se u izlozima mogli naći bicikli po cijeni od 1000 dolara, ali tokom maja one su bile prazne.

Prema podacima NPD Group, koja se bavi istraživanjem tržišta, u aprilu 2019. u Sjedinjenim Državama prodano je bicikala u vrijednosti oko 550 miliona dolara, dok je ta brojka u aprilu 2020. skočila na milijardu dolara.

Gradovi poput Oaklanda i Seattlea zatvarali su i do deset posto ulica za motorna vozila kako bi se napravile biciklističke zone. Ipak, bicikl i dalje nije popularno prijevozno sredstvo među Amerikancima i manje od jedan posto stanovnika New Yorka danas putuje biciklom, a u Portlandu, koji je vodeći u SAD-u, nešto više od šest posto. Usporedbe radi, u Kopenhagenu blizu polovice stanovnika svakodnevno putuje biciklom.

Porast prodaje bicikala bilježi se i na drugim kontinentima, pa je niz gradova u afričkim državama, poput Obale Slonovače, Kenije, Bocvane ili Ugande pokrenulo kampanje i grade novu biciklističku infrastrukturu.

Nogometna zvijezda Didier Drogba, inače iz Obale Slonovače, i organizacija Moj san za Afriku uradili su seriju videa u kojima se bicikl slavi kao transportno sredstvo za budućnost, budući da mnogi percipiraju bicikl kao prijevozno sredstvo siromašnih.

Tekst je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.