U Hrvatskoj više turista iz Crne Gore i Srbije nego rekordne 2019.

Piše: Enis Zebić

U komparaciji sa rekordnom 2019. godinom po broju posjeta, turista iz Crne Gore sa 64.000 noćenja bilo je više za 32 posto. Gosti iz Srbije su dosegli 1,2 milijuna noćenja što znači da je ostvaren rast od 15 posto u odnosu na 2019.

Turisti iz Sjeverne Makedonije ostvarili su 250.000 noćenja, 8 posto više nego 2019. godine, a gosti sa Kosova 57.000 noćenja što u usporedbi s 2019. godinom predstavlja rast od 5 posto.

Slovenija je ostvarila 9,5 milijuna noćenja čime je ostvarila 92 posto rezultata iz rekordne 2019. godine. Albanija je ostvarila preko 65.000 noćenja što znači da se nalazi na 94 posto rezultata, Bosna i Hercegovina ostvarila je 2,2 milijuna noćenja čime je ostvarila 87 posto rezultata.

Od početka godine do 19. rujna u Hrvatskoj je prema podacima sustava eVisitor ostvareno 16,6 milijuna dolazaka i gotovo 97 milijuna noćenja. Te brojke ostvarene u nepunih 10 mjeseci čine čak 92 posto rezultata u dolascima i 97 posto u noćenjima ostvarenim u rekordnoj 2019. godini, govore podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Vijesti sa terena su vrlo optimistične za nastavak sezone.

“Mi u Istri držimo da je do 20. rujna produženi kolovoz, prema tome i brojke su na toj razini”, kaže za Radio Slobodna Europa(RSE) direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević.

“Sveukupno Istra ima od početka godine pa do 19. rujna tri posto bolji rezultat, što je dodatnih negdje oko 720.000 noćenja, međutim najave i stanje bookinga za naredni period, barem do kraja desetog mjeseca su izuzetno povoljni, što znači da ćemo u 2022. godini prestići i rekordnu 2019. godinu”, kaže naš sugovornik.

I rujan iznad očekivanja

Osim hotela i privatnog smještaja, i dio kampova nastavlja raditi i dalje, neovisno o smjeni godišnjih doba. Iako se pretežni dio kampova zatvara početkom listopada, dio istarskih kampova ostaje otvoren i u jesen i zimu.

“Mi imamo pet-šest kampova koji rade i u zimskom periodu. Pola od njih su mali obiteljski kampovi, ali to je svejedno negdje do 200 mjesta u svakome, a osim toga imamo tri velika kampa koji su kapaciteta preko 1000 mjesta koji će također raditi i u zimskim mjesecima”, pojašnjava Ivošević.

Istra je sa 3.908.409 dolazaka turista i 24.674.186 noćenja u prvih osam mjeseci najposjećenija, a nakon nje po rezultatima su srednja Dalmacija, Kvarner i Sjeverna Dalmacija.

Dubrovačko-neretvanska županija (DNŽ) je u prvih osam mjeseci zabilježila 1.332.966 turističkih dolazaka sa ukupno 6.253.618 noćenja i nalazi se po turističkom prometu na petom mjestu među hrvatskim županijama.

Dolazak turista Pelješkim mostom

Iako DNŽ nije dostigla i prestigla rekordnu 2019. godinu, direktor Turističke zajednice DNŽ Julio Srgota vrlo pozitivno ocjenjuje dosadašnju sezonu i izglede do kraja godine.

“Rezultati su vrlo vrlo dobri i mi se nadamo – ako se ovakav tempo nastavi – da ćemo na području županije biti na 85 do 90 posto rezultata u odnosu na do sada najbolju 2019. godinu. I rujan se nastavlja stopom kolovoza, tako da možemo zaključiti da je sezona odlična i iznad naših očekivanja. I neka je, neka je takva”, poručuje Srgota.

Glavni razlog što brojke nisu više jest činjenica da je pogotovo sam grad Dubrovnik u velikoj mjeri avio-destinacija, a taj se segment turizma još nije oporavio od pandemije. Ali ono što se izgubilo zbog manje transkontinentalnih letova, počeo je nadoknađivati dolazak turista novootvorenim Pelješkim mostom.

“Naše marketinške aktivnosti pogotovo nakon otvaranja Pelješkog mosta moramo još više usmjeriti k srednjeeuropskom tržištu. Tu pogotovo mislim na Austriju, Njemačku, Češku, Poljsku. Svakako mislimo da se most pretvori u jedan brand. Priča oko njega je jako dobra – već sada pokazuje fenomenalne efekte na području Pelješca i Korčule, a nadamo se da će prave blagodati od njega biti vidjlive tek u budućnosti”, optimističan je Srgota.

Najviše noćenja ostvareno u Rovinju

Niti sam grad Dubrovnik, koji je izrazita avio-destinacija, neće biti zanemaren u marketingu u sljedećim mjesecima, najavljuje naš sugovornik.

“Daleka tržišta su nam uvijek prioritet – četvrtina svih predpandemisjkih dolazaka bila je iz dalekih avio-destinacija. Mi naprosto moramo raditi na tome da to vratimo, jer ti gosti iz dalekih destinacija su jako dobri potrošači”, kaže Srgota.

Po destinacijama na razini Hrvatske, najviše je noćenja ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Medulinu, Umagu i Splitu.

Najviše noćenja do sada ostvarili su gosti s tržišta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Poljske, pokazuju podaci HTZ.

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.