Može li vitamin D da umanji rizik od COVID-19?
Piše: Asja Hafner
Nova istraživanja sugerišu da kod hospitalizovanih pacijenata sa COVID-19 koji imaju nizak nivo vitamina D u slučaju da prime najmanje 1.000 jedinica suplemenata sedmično može doći do smanjenja rizika od potrebe priključivanja na respirator i fatalnog ishoda, prenosi Pharmacy Times.
Autori studije rekli su da im je cilj bio da utvrde da li dodavanje vitamina D prije prijema u bolnicu pacijenata sa COVID-19 rezultira manje teškim oboljevanjem.
“Iako nismo uspjeli pokazati definitivnu vezu s teškim stanjima COVID-19, jasno je da bi pacijenti s niskim unosom vitamina D trebali primati suplemente ne samo zbog zdravlja kostiju, već i radi jače zaštite od teškog COVID-19”, navodi koautorica studije Corinne Levitus, u saopšenju za javnost. “Nadamo se da će ovo istraživanje potaknuti kliničare da razgovaraju o dodavanju ovog suplementa svojim pacijentima koji imaju nisku razinu vitamina D, jer to može smanjiti vjerovatnoću da ljudi razviju teški oblik COVID-19.”
Ranija istraživanja otkrila su da dodatak vitamina D može spriječiti upalu kod drugih respiratornih bolesti, ali istraživači su primijetili da postoje ograničene studije koje ispituju ulogu suplementacije vitaminom D kod bolesti COVID-19. Istraživanje objavljeno prošle jeseni u Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, otkrilo je da više od 80 posto od 200 pacijenata s COVID-19 odvedenih u bolnicu u Španiji ima nedostatak vitamina D.
Iako nedostaju direktni dokazi o povezanosti između nivoa vitamina D i incidencije ili ishoda COVID-19, indirektni dokazi o imunomodulatornoj ulozi vitamina D u respiratornim infekcijama postoje. Ostali nedirektni dokazi uključuju mogućnost faktora rizika i za nedostatak vitamina D i za pojavljivanje ozbiljnih simptoma bolest COVID-19 kod starijih ili gojaznih osoba. Takođe, postoji korelacija između sezonskog pada serumskih koncentracija vitamina D i većeg rizika. Zajedno, postojeći dokazi podržavaju potrebu za dalja istraživanja.
Sunčani vitamin D
Organizam stvara vitamin D iz direktne sunčeve svjetlosti u kontaktu sa kožom, kada je na otvorenom, pa ga većina ljudi obično dobiva tokom ljeta – iako ga treba uzimati iz prehrane u jesen i zimu.
Fascinacija suplementima vitamina D započela je otkrićem ranih 1920-ih da ovaj vitamin sprečava rahitis, a dalje je potaknuto prepoznavanjem drugih potencijalnih uloga vitamina D uključujući imunološku funkciju, kardiovaskularno zdravlje i borbu protiv kancera.
Međutim, dok su podaci o funkciji vitamina D u rastu i održavanju kostiju jasni i tokom godina nadopunjavani praktičnim kliničkim smjernicama i politikama javnog zdravstva, dokazi koji podržavaju ulogu vitamina D u drugim zdravstvenim procesima, posebno kod akutnih infekcija respiratornog trakta, ostaje neujednačena, piše The Lancet.
Ovaj magazin podsjeća na reklamu za pivo Schlitz u jednom američkom časopisu iz 1936. godine koja je glasila: “Da zadržite vrhunac sunčanog ljetnjeg zdravlja, kako biste održali robusnu otpornost na zimske prehlade i bolesti – pijte Schlitz [pivo], sa sunčanim vitaminom D”.
Zašto teorije o vitaminu D?
Vitamin D nije sasvim neosnovano preporučen u liječenju ili prevenciji COVID-19, ali jednako je važno da ljudi ne budu lažno ohrabreni moćima suplemenata vitamina D. Kako napominje British Medical Journal pored preporuka o suplementima, zvanične smjernice moraju naglasiti važnost higijene ruku, zaštitnih maski za lice, fizičke distance i vakcinacije u borbi protiv COVID-19.
Podaci studija u kojima se vršilo posmatranje djelovanja vitamina D sugerišu da dodatak vitamina D može smanjiti izglede za razvoj respiratornih infekcija, posebno u grupama pacijenata s deficitom vitamina D, ali nasumična ispitivanja dala su mješovite rezultate.
Opsežno se raspravljalo o pitanju dodavanja vitamina D sa snažnim argumentima za i protiv. Pandemija COVID-19 dodatno je zaoštrila raspravu. Uz to, povećano vrijeme provedeno u zatvorenom prostoru zbog strogih mjera zaključavanja izazvalo je zabrinutost da neki ljudi možda neće dobiti potrebne fiziološke nivoe vitamina D od sunčeve svjetlosti.
Stoga je razumljivo da su mnogi na internetu potražili savjete. Ipak, kako piše BBC, neki su otišli mnogo dalje, sugerišući na forumima Reddit da vlade “jedva spominju” efikasnost vitamina D, i da se fokusiraju na “vakcine i policijsko državno praćenje” kontakata i ljudi; ili se navodi da se vitamin D zanemaruje jer je Svjetska zdravstvena organizacija u “talu sa velikim farmaceutima”.
Ali, podsjeća BBC, vlade su se prihvatile i drugih jeftinih, efikasnih tretmana poput deksametazona, jednom dokazanih. A sama proizvodnja i prodaja vitaminskih dodataka je multimilionska industrija.
Tako, kompanija Pfizer i sama proizvodi i prodaje vitamine i druge suplemente. Doza vakcine i bočica vitamina koštaju oko 20 do 30 američkih dolara – zašto bi Pfizer potrošio dvije milijarde dolara na razvoj vakcine kad bi mogli prodati vitamine po istoj cijeni i ostvariti veći profit, pita se doktor Christopher Labos u komentaru za portal The McGill Office for Science and Society.
Vitamin D je relativno siguran (iako je malo intervencija koje uključuju medikamente u potpunosti bez rizika, posebno u velikim dozama), pa se možda čini da manje štetno davati savjete na tu temu od drugih pogrešnih informacija.
Opasnost nastaje onda, kako za BBC naglašava prof. Sander Van der Linden, socijalni psiholog sa Univerziteta Cambridge, kada se suplementi prkazuju kao čudesni lijekovi koji mogu nadomjestiti vakcine i sve restriktivne mjere ponašanja uvedene zbog pandemije.
Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.
