Hrvatska će spolne zlostavljače žena i djece goniti po službenoj dužnosti

11. Jun 2021.
Sazrela je politička svijest i dobili smo ono što smo godinama tražile, komentar je ženskih udruga koje se bave žrtvama rodno uvjetovanog nasilja uz prijedlog izmjena Kaznenog zakona koje je Vlada sa sjednice u četvrtak 10. lipnja uputila u Sabor.
ricky-turner-UgazPwwrdT8-unsplash
Ilustracija. Foto: Ricky Turner / Unsplash

Piše: Enis Zebić

“Na dobrom smo putu da Hrvatska bude zdravije i sretnije društvo”, kazao je na sjednici premijer Andrej Plenković, a o kojim se pomacima radi, pojasnio je na susretu s udrugama.

“Prvo, da će se kazneno djelo spolnog uznemiravanja progoniti po službenoj dužnosti. Drugo, da ćemo uvesti novo kazneno djelo i sankcionirati takozvanu osvetničku pornografiju. Treće, snažnije ćemo zaštititi djecu i ranjive skupine uz ostalo kroz propisivanje nezastarijevanja kaznenog progona za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta”, pobrojao je Plenković.

On je udrugama potvrdio da se slušalo iskustva i sugestije “sa terena”.

“Samo netko tko je bio žrtva ili netko tko jer pratio žrtvu od prvog do zadnjeg trenutka izlaska iz te trauma nasilja razumije što je u sustavu dobro, a što nije. I upravo smo se takvim, ako mogu reći vašim pristupom vodili u promišljanjima kako poboljšati zakonski, institucionalni i operativni okvir djelovanja i cijelu koncepciju osvješćivanja javnosti o ovom problem. I to ćemo nastaviti”, najavio je Plenković.

Gonjenje po službenoj dužnosti umjesto po privatnoj tužbi

“Gonjenje spolnog uznemiravanja po službenoj dužnosti je jako velika stvar”, kaže za Radio Slobodna Europa (RFE) feministička aktivistica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle.

“Jer do sada je to bilo po privatnoj tužbi. Mnoge žene niti imaju hrabrosti niti imaju novaca iznijeti cijeli taj proces same na svojim leđima. Sada će to biti gonjeno po službenoj dužnosti, dakle Državno odvjetništvo će preuzimati kazneni progon. To je odlično”, ocjenjuje Neva Tolle.

Također, ona pozdravlja što se ukida zastara za spolno zlostavljanje djece, jer žrtve o tome redovito ne progovaraju do odrasle dobi:

“Često imamo – to uostalom vidimo kada su bile situacije i afere s Katoličkom crkvom, kada su bila zlostavljana djeca – da ljudi o tome progovaraju u odrasloj dobi, sa 20, 30 ili 40 godina. Mi smo imali zastaru i to kod nas nije bilo moguće. Sada više neće biti zastare za takva djela seksualnog nasilja i seksualnog zlostavljanja djece, što je sjajna stvar! I to smo puno puta tražile, međutim bile smo odbijene. Sada je to prošlo”, kaže naša sugovornica.

Bliska osoba kao počinitelj nasilja neće više biti samo bračni partner, nego je po novom bliska osoba i bivši ili sadašnji intimni partner, a uvodi se i kažnjavanje ako nasilnik ne poštuje zaštitne mjere koje izrekne sud.

“U najvećem broju slučajeva zlostavljač je kršio sudsku mjeru zabrane pristupa i druge, a za to nije snosio apsolutno nikakvu odgovornost. Po novom, kršenje mjera koje odredi sud bit će sankcionirano zakonom. Dakle, trenutno se u Kaznenom zakonu događa jedna vrlo, vrlo važna promjena koja će žrtvama rodno uvjetovanog nasilja biti od velike pomoći”, zaključuje Neva Tolle.

Novi odjeli pri sudovima

Plenković je najavio da se do kraja godine osniva 15 obiteljskih odjela na općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova, u istom roku očekuje se izrada očevidnika (registra) počinitelja kaznenih i prekršajnih djela iz područja obiteljskog nasilja, a pristupa se i izradi posebnog strateškog dokumenta za suzbijanje seksualnog nasilja. On vjeruje da će taj nacionalni plan biti donesen početkom 2022. godine.

Unazad dvije godine osnovana su skloništa za žrtve nasilja u šest županija u kojima ranije nisu postojala. U utorak 9. lipnja potpisan je ugovor za uređenje takvih skloništa u Ličko-senjskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, i to sredstvima iz europskih fondova, što znači da će njihovim dovršenjem sve hrvatske županije imati skloništa za žrtve obiteljskog nasilja.

U Hrvatskoj sada, prema podacima vlasti, djeluje ukupno 25 skloništa od kojih Ministarstvo rada i socijalne politike financira njih 17. U razdoblju od 2016. do 2020. Ministarstvo je za rad skloništa izdvojilo ukupno 32,7 milijuna kuna.

Iako hrvatska policija kaže da je nasilja u obitelji i nasilja prema ženama manje, nevladine udruge kažu da ono u uvjetima pandemije – raste.

Članak je prenet sa portala Radio Slobodna Evropa.

Share