Izveštaji: Globalno zagrevanje moglo bi da izazove sukobe u neuralgičnim tačkama sveta

Izveštaji, koje je ranije ove godine naručio predsendik SAD Džo Bajden kao deo napora da se bolje suoči sa uticajem klimatskih promena, upozoravaju da nijedna zemlja neće biti pošteđena i da neki delovi sveta možda već dostižu prekretnicu.
“Kako se klimatske promjene približavaju drugim pokretačima – posebno geostrateškoj konkurenciji, novim tehnologijama i globalnoim demografskim trendovima – tako se preoblikuje spisak rizika”, kaže se u strateškom okviru za klimatske promene Sekretarijata za unutrašnju bezbednost objavljenom u četvrtak.
“Korozivan uticaj ovih trendova učiniće sve nacije ranjivijim po domaću nestabilnost, sa ogromnim implikacijama na regionalnu i pograničnu bezbednost i ključne interese nacionalne bezbednosti“, dodaje se.
Priprema za katastrofe
Zvaničnici odbrane rekli su da su već primorani da se pripreme za najgore scenarije – od događaja masovne migracije, preko promena u ravnoteži snaga u ključnim regionima do mogućnosti da bi neke zemlje dospele do potpunog kolapsa, izazivajući “nestabilnost širom sveta”.
“Konkurentska prednost u budućnosti će ići onima koji mogu da se bore i pobede u ovom strateškom i fizičkom okruženju koje se brzo menja“, rekao je ministar odbrane Lojd Ostin.
U Pentagonovoj proceni rizika upozorava se da će klimatske promene verovatno izazvati nestabilnost u najmanje četiri regiona – na Bliskom istoku i u Južnoj Aziji, Africi, Evropi i Centralnoj i Južnoj Americi – od kojih će tri verovatno imati povećanu potražnju za humanitarnom pomoći.
Nacionalna obaveštajna procena o klimatskim promenama, koju je izradila obaveštajna zajednica SAD, je još strašnija, što ukazuje na preteću katastrofu za ključne zemlje u južnoj i istočnoj Aziji i u Centralnoj Americi.
A tamo gde postojeće vlade nisu u stanju da odgovore na izazove klimatskih promena, čini se da su pobunjenici i teroristi spremni da iskoriste situaciju.
“Ocenjujemo da je većina zemalja u kojima su (aktivne) Al Kaida ili ISIS, veoma osetljiva na klimatske promene”, upozoravaju obaveštajne službe.
Zemlje u Centralnoj Africi, koje se već suočavaju sa rastućim pretnjama terorizma, takođe bi mogle da se nađu preplavljene problemima.
“Vojske sa nedovoljno resursa i loše opremljene suočiće se sa ozbiljnim naporima kada budu pozvane da odgovore na više prirodnih katastrofa u svojim i susednim zemljama”, navodi se u proceni.
U Centralnoj Americi, produženi sušni periodi i obilne kiše mogle bi da nateraju 30 odsto radno aktivnog stanovništva na migracije.
A tamo gde postojeće vlade nisu u stanju da odgovore na izazove klimatskih promena, izgleda da su pobunjenici i teroristi spremni da iskoriste situaciju.
“Ocenjujemo da je većina zemalja u kojima su Al Kaida ili ISIS veoma osetljiva na klimatske promene”, upozoravaju obaveštajne službe.
Zemlje u Centralnoj Africi, koje se već suočavaju sa rastućim pretnjama terorizma, takođe bi mogle da se nađu preplavljene.
“Vojske sa nedovoljno resursa i loše opremljene suočiće se sa ozbiljnim naporima kada budu pozvane da odgovore na više prirodnih katastrofa u svojim i susednim zemljama”, navodi se u proceni.
U Centralnoj Americi, produžene sušne periode i obilne kiše mogle bi da nateraju 30 odsto radno aktivnog stanovništva da pobegne.
Nema pošteđene zemlje
Obaveštajni zvaničnici SAD takođe upozoravaju da bi se čak i zemlje sa najviše resursa mogle naći u sukobu, predviđajući intenzivnu konkurenciju između SAD i Kine nad ključnim tehnologijama minerala i čiste energije do 2040.
“SAD i druge su u relativno boljoj poziciji od drugih zemalja da se nose sa velikim troškovima i dislokacijom predviđenih promena, delom zato što imaju veće resurse za prilagođavanje, ali će ipak zahtevati teška prilagođavanja”, navodi se u proceni.
“Prilagođavanje takvim promenama često će biti mučno, a stanovništvo će osećati negativne efekte u svom svakodnevnom životu”, navodi se u saopštenju. “Uticaji će biti ogromni čak i ako se mogu izbeći najgori ljudski troškovi”.
Članak je prenet sa portala Glas Amerike.