Svjetski dan voda: Od šadrvana do Wall Streeta

22. Mart 2021.
Prema procjenama, čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Vrelo_Bosne,_Sarajevo
Vrelo Bosne. Foto: Cordless Larry / CC 3.0CC

Piše: Bisera Džidić

Voda je u polupraznoj ili polupunoj čaši za ilustraciju pesimizma i optimizma kao načina razmišljanja i življenja, kažu filozofi, dok teolozi esenciju vode od praiskona da danas vide kao Božju milost. Naučnici istražujući vodu dolaze do fantastičnih spoznaja o njenoj životnosti, svojstvenoj bićima, a investitori u njoj vide profit… Svjetski dan voda obilježava se 22. marta.

Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta

Česme i hamami

Hair česme, spomen česme… su u Bosni i Hercegovini uobičajena pojava pored puteva, u selima, gradovima… da osvježe prolaznika, putnika namjernika. Avlijske česme su bile i u dobroj mjeri ostale nezaobilazni dio stambene kulture, kao što su i javna kupatila (hamami) na Balkanu poznati stoljećima unazad, iz osmanskog perioda.

Evlija Čelebi opisujući Sarajevo prije 400 godina navodi da svaka kuća ima živu vodu, a ispod Vratnika je tekao jedan rukav Mošćanice na kome su bili mlinovi. Piše kako u Sarajevu ima preko 110 javnih česmi koje nemaju slavine, i voda teče stalno za putnike namjernike, a na 300 mjesta postoje sebilji… Kroz sve privlačne bašče i ograđene bostane koji se nalaze na onoj strani gdje je tabhana (debbaghane) protiču žive vode, piše Čelebija o Mostaru.

I tako su od vaktile prirodni resursi poklanjani, oduzimani, njima se trgovalo do današnjih koncesionara, biznismena i svjetskih berzi na kojima voda biva u rangu nafte, zlata i pšenice.

Stoga vodni resursi u Bosni i Hercegovini u posljednjim godinama bivaju sve privlačniji za finansijere iz svijeta. Vode bosanskih i hercegovačkih rječica, potoka, bezbroj izvora do velikih rijeka, što plahovitih planinskih do mirnijih pri nizinama, postaju globalno sve traženiji resurs. Do nivoa da se na tržištu roba na Wall Streetu odnedavno trguje s vodom, a njena će cijena varirati poput cijena nafte, zlata ili pšenice.

Hidropotencijal na malom području svjedoči planina Treskavica, koja ima 365 izvora, među kojim su i izvori pet velikih rijeka Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice. Priroda je ovu planinu obdarila i velikim brojem jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora i potoka. Najpoznatija treskavička jezera su Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo.

Proteklih godina blagodat vode koja daruje bujnu vegetaciju u šumama, pašnjacima, na livadama… stanovnicima BiH su ‘otkrili’ arapski turisti koji su zbog toga i dolazili na odmor u našu zemlju, opisujući mjesta na koja dolaze kao dženet. Oduševljavali su ih vodopadi Plive u Jajcu, smaragdno zelena boja Neretve i Une, i epska snaga vrela Bune u Blagaju. S razlogom su i tekije kakva je Blagajska i prva mevlevijska, Isa-begova u Sarajevu bile pored vode. Kao što su nazivima naselja i gradova riječi koje su poveznica za vodu. Sarajevsko naselje Soukbunar, Mlini i Nadmlini, Ilidža, Banja Luka za čiji naziv hroničari pojašnjavaju da je nastao zbog banje u gornjem naselju i naselja ispod koje je ravno (luka). U sevdalinkama se o česmama pjeva kao mjestima ašikluka, upoznavanja, a o ljepotama rijeka svjedoči poezija…

Za one, koji žive u sušnim, vodom oskudnim i pustinjskim podnebljima, svaka kap vode je vrijedna zlata. Baš kao što Sarajlije pamte teške dane opsade svog grada kad su pod granatama čekali u redovima za vodu. I svaka kap vode značila je život, a ostale su spomen-ploče u znak sjećanje na sugrađane koji su poginuli dok su čekali da napune kanister vodom.

Bunar (vodnjak) u grbu Sežane

Tako je i u kraškim i primorskim predjelima Slovenije i Hrvatske, u Istri, Dalmaciji, gdje je bunar za vodu bio posebna dobrobit za mjesno stanovništvo. Stoga ne čudi da i danas u Buzetu, Motovunu, Piranu, Izoli… su mjesni bunari, u hrvatskom djelu Istre je to šterna, a u Sloveniji vodnjak, sačuvani kao povijesne, etnografske znamenitosti i dio su turističkog sadržaja u obilasku tih mjesta, sa tablama na kojima su podaci o datumu gradnje, načinu korištenja… I vanjskim prostorima za odmor ispred mnogih novosagrađenih kuća u Istri koje se iznajmljuju turistima su pored bazena kao ambijentalni ukras replike nekadašnjih šterni. Kameni bunar (na slovenačkom vodnjak) je simbol Sežane ucrtan u grbu grada, a iz njega izrasta stablo sa bogatom krošnjom. Lanac u vegetaciji kojoj je preduslov voda.

Pravo korištenja bunara (šterna) upisano u posjedovni list

Kad sam prošlog ljeta bila na odmoru u Palionu, idiličnom mjestu nedaleko od Pule, u općini Barban, promišljanje o vodi mi se nametnulo u tamošnjem kontekstu ne tako daleko od Bosne u posve drugoj dimenziji koja ‘otvara oči’.

Šterna (u kamenu ozidani bunar u kojem se skuplja kišnica) ispred kamene kuće građene prije dva vijeka, je opsluživala više domaćinstava. I nasljednici nekadašnjeg imanja i okolnih kuća dijele sada suvlasništvo u šterni, koja je upisana u gruntovne dokumente. Iako više niko od njih ne koristi taj bunar, pravo korištenja vode je uknjiženo u posjedovne listove nasljednika.

Za čovječanstvo hazreti Hadžera sačuvala Zemzem

I kada je kristalno čista voda potekla preko njenih ruku, hazreti Hadžera, supruga poslanika Ibrahima a.s. i majka Ismaila a.s., ona nije dozvolila da je savlada trenutak. Briljantno razumna, kleknula je i formirala granice onoga što je od tada pa zauvijek poznato kao vrelo Zemzema.

Čak i kada je Allah uslišio dovu Ibrahima a.s. i poslao mu pleme Džurhum da se nastani u nekada pustu zemlju, Hadžera nikada sebi nije dozvolila da bude naivna i bezbrižna misleći da su svi njeni problemi riješeni. „Možeš koristiti vodu“, rekla je narodu plemena, „ali će ono zauvijek pripadati meni i mom sinu.“ Njene riječi su pokazale promišljanje koje je značilo da nije štitila samo sebe i Ismaila, nego je nastojala sačuvati čudesno nasljedstvo za cijelo čovječanstvo. Voda Zemzem je ostala čuvana i hvaljena kao podsjetnik na bezbrojne Božje blagodati čak i u vremenima najvećih iskušenja. Kroz vrijeme, dok je vode bit će svijeta i vijeka…

IZVOR : AL JAZEERA

Share