Ostaje li Guantanamo i poslije Trumpa?

17. January 2021.
Što su američki državljani dobijali veća demokratska prava, to ih je američka politika drugima u svijetu češće nasilno oduzimala.
800px-Cuban_migrant,_Guantanamo
Kubanski migrant, Gvantanamo (2003). Foto: CESAR MONROY from Bellflower, USA / CC 2.0

Piše: Zorana Šuvaković

Gvantanamo (Guantanamo), taj zloglasni zatvor za neosuđene teroriste sa Bliskog istoka, na veoma čudan način ušao je u žargon američke politike. Američke vojne baze na Kubi, pretvorene u pritvorsku jedinicu pre tačno 19 godina, prisetila se Megan Mekkejn (Meghan McCain). Osvrćući se na nasilni upad sledbenika Donalda Trampa (Donald Trump) u Kongres, novinarka je zatražila da se “autori i izvođači jednog od najgorih terorističkih napada u istoriji naše zemlje” pošalju na Kubu. Ali, u Gvantanamo, na onaj deo karipskog ostrva koji je pod ingerencijom američkih vojnih snaga, i gde su, pod administracijom Džordža Buša mlađeg (George W. Bush), bez sudskih presuda, počeli da robijaju strani državljani osumnjičeni za terorizam.

Megan Mekkejn je kćerka nedavno preminulog senatora Džona Mekkejna (John McCain), od ranije je poznata po “konstruktivnoj kritici” Republikanske stranke, kojoj i sama pripada. Kao i njen otac, od samog početka kritikuje Trampovu politiku. Ovoga puta, ogorčena zbog događaja koji ugrožavaju “temelje demokratije”, pozvala je predstavnike obe partije, demokrate i republikance, da hitno osude i onemoguće divljanje pobunjenika i zaustave Trampovo rušenje Amerike.

Odlazećeg predsednika SAD-a Megan Mekkejn je nazvala “umobolnim kraljem”. Predložila je da se “rulja” koja pokušava da spreči mirni prenos vlasti prebaci u “Gitmo”(skraćenica za Gvantanamo). Jer, po njenom uzursu, sa “domaćim i stranim teroristima” Amerika treba da se razračunava na isti način. “Vi niste patriote, vi ne predstavljate Ameriku. Vi ste ološ koji blati i uništava sve što volim i sa čime sam odrasla u ovoj zemlji. Vaš bolesni program je direktno naručen od predsednika Trampa”, poručila je Mekkejn predsednikovim jurišnicima.

‘Izdaja, pobuna, anarhija, ustanak…’

Bilo je među pučistima raznorodnih grupa sa ekstremne desnice, od belih supremacista, pobornika konspirativnih teorija o satanskim silama koje pokušavaju da unište Ameriku, antivaksera, onih koji veruju da koronavirus ne postoji… do čvrstih rodoljubaca koji brane Ameriku od “crvenih veštica”.

Da je šestojanuarska drama u Americi događaj bez presedana u istoriji Amerike i drugih zemalja sa razrađenom demokratijom slaže većina analitičara sa obe strane Atlantika. Mnoge su kvalifikacije izrečene tim povodom: izdaja, pobuna, anarhija, ustanak, terorizam… ili sve to zajedno u jednom danu, kada je Amerika na svom terenu gubila iluziju o svojoj izuzetnosti.

Predlog da se domaći teroristi pošalju u Gitmo je ipak jedinstven. Čak iako je on možda izrečen u šoku, Gvantanamo ne bi smeo da se pominje kad je reč o pokušaju da se Amerika posle Trampa vrati na pijedastal svetlećih etičkih principa. O ovom američkom zatvoru, u kome se brutalno krše sve demokratske i zakonske norme, upravo je na 19. godišnjicu njegovog postojanja po ko zna koji put upozorila grupa nezavisnih pravnih eksperata iz Ujedinjenih nacija. Sa Ist Rivera (East River) se apeluje na novog predsednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da na ovaj “ozloglašeni vojni zatvor”, što je pre moguće, stavi katanac. Iako to nije uspela da učini ni administracija Baraka Obame (Barack Obama), u kojoj je Bajden bio potpredsednik.

U logoru je ostalo još 40 zatvorenika

U tom izveštaju Gvantanamo se opisuje kao mesto institucionalizovane tiranije, gde je vladavina prava suspendovana. Postojanje ovakve ustanove je sramota za SAD i za celu međunarodnu zajednicu, konstatuje se u ovom dokumentu, koji govori i o ostarelim, bolesnim zatvorenicima lišenih prava na fer suđenje. Podseća se da je ova ustanova unutar američke vojne baze na Kubi, oformljena odmah posle terorističkog napada na Ameriku 11. septembra 2001. godine, za vreme Bušove administracije. Tada je u logor okružen bodljikavom žicom utrpano 700 ljudi, pokupljenih iz zemalja u kojima su, po obaveštajnim podacima američkih službi, nicala teroristička gnezda.

Na 19. rođendan logor u Gvantanamu pod jurisdikcijom Vašingtona (Washington) drži još 40 mučenih logoraša. Za neke od njih je još pre desetak godina priznato da treba da se puste na slobodu, jer nema dokaza da su bilo šta skrivili. Drugi su i dalje sumnjivi, ali se ne zna ni kada će ni da li će biti procesuirani, ni koliku kaznu zaslužuju.

Svojevremeno, Obama je obećavao da će zatvoriti sramotni Gvantanamo. Naišao je na otpor obe partije. I republikanci  i demokrate bili su protiv toga da se logoraši prebace na tlo Amerike. Vašington je od drugih zemalja tražio da ih primi. Urugvaj je u vreme Hosea Muhike (Jose Mujica) primio petoricu iz Gvantanama, Španija još nekoliko, Srbija dvojicu… Kako su se snašli i šta su u međuvremenu naučili, kakav je njihov status, o tome se više ne govori. Da li su željni osvete, ili su slobodu našli u tuđim zemljama, koje sa njihovim robijanjem ni prethodnim (ne)delima nemaju nikakve veze?

Sedamdeset godina ‘terorizma’ na Kubi

Obamin potpredsednik, koga za nekoliko dana čeka inauguracija u prisustvu više hiljada naoružanih pripadnika Nacionalne garde, takođe je obećao da će staviti katanac na logor Gvantanamo. Odlazeći Tramp iskoristio je poslednje predsedničke dane da Kubu vrati na listu zemalja koje sponzorišu terorizam. Sa Kube je tu etiketu, posle 30 godina, uspela da odlepi Obamina administracija, ali je Trampova brže-bolje ponovo zalepila pre neki dan.

Kuba nije demokratska zemlja, svu vlast drži Komunistička partija, na izbornim listama još od vremena revolucije Fidela Kastra (Fidel Catro) nema kandidata koji nisu u dosluhu sa jednopartijskim sistemom. Ali, sankcije koje je nametnuo Vašington još pre sedamdesetak godina služe režimu kao izgovor za nestašice, siromaštvo, i neuređenu ekonomiju.

Kada je Obama, u pokušaju pomirenja sa susednim ostrvom, ublažio embargo, na Kubi se osećao sveži dah pluralizma. Iako su sve analize govorile da su sankcije učvrstile Kastrov režim, Vašington se nije usuđivao da potpuno ukine embargo. Tramp je u međuvremenu opet stegao obruč oko Kube. Njegove poklonike u Latinskoj Americi Vašington je hvalio ako su iz svoje zemlje, tik pre korona virusa, isterali odlične i požrtvovane odrede kubanskih lekara. Spisak nedemokratskih zemalja u Latinskoj Americi je dug. Nekima se oprašta autokratski režim, nekima je to neoprostivi greh.

Kad je Nancy Pelozi aplaudirala Trampu

Postoji još jedna“Latino zemlja” u koju će Vašington pokušati da uvede takozvanu slobodu i posle Trampa. Još od vremena Uga Čavesa (Hugo Chavez) i njegovog projekta socijalizma u 21. veku, američka administracija je opsednuta kako da “oslobodi” naftonosnu Venecuelu. Više puta se pripremala i vojna intervencija, u tom pogledu vodili su se pregovori i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali se od toga u poslednjem trenutku odustalo.

Prema poslednjim vestima, procurelim iz pouzdanih izvora Trampove odlazeće i Bajdenove dolazeće administracije, Vašington neće ostaviti na cedilu mlađanog opozicionog političara Huana Gvaida (Juan Guaido). Njega su, u vreme Trampa, Sjedinjene Američke Države, a potom i većina zemalja Evropske unije, proglasili za jedinog predsednika Venecuele. Pored živog Nikolasa Madura (Nicolas Maduro), čija je čavistička stranka u potonjim izborima (neregularnim) uspela da osvoji većinu i u parlamentu. Gvaidovi izaslanici, su kako piše Majami Herald (Miami Herald), pozivajući se na pouzdane ljude iz Bajdenovog okruženja, već ugovorili da neće odustati od rušenja Madura i podrške Gvaidu.

Pogledajte snimak star manje od godinu dana kada je u Kongresu (u Vašingtonu) Tramp predstavljao Gvaida kao jedinog legitimnog predsednika Venecuele. Predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi (Nancy Pelosi iz Demokratske stranke) frenetično je aplaudirala omraženom predsedniku, zajedno sa potpredsednikom Majlom Pensom (Mike Pence). Tramp je za ovu funkcionerku tada bio “demokrata” kad je reč o intervencijama u “nedemokratskoj” Venecueli, ali će ga Demokratska stranka, kako se zaklinje, kad tad izvesti na sud, zato što je rušio demokratiju u SAD-u.

Obama je ostao dužan odgovor Castru

Sve su ovo dobro poznate stvari: Vašington se nikada nije rukovodio istim etičkim principima u spoljnoj i unutrašnjoj politici. Na tuđim teritorijama zavodio je svoje carevine, na svojoj je širio slobodu. Što su američki državljani dobijali veća demokratska prava, to ih je američka politika drugima u svetu  češće nasilno oduzimala. Sa ovakvom tezom povodom “šestojanuarske oluje” na Kapitol Hilu (Capitol Hill) izašao je i autorski tekst u najnovijem broju časopisa Forin Polisi (Foreign Policy). Navode se primeri iz bliže i dalje istorije: “… Predsednik Dvajt Ajzenhauer [Deight Eisenhower] poslao je Nacionalnu gardu da okonča rasnu segregaciju u Litl Roku [Little Rock], i CIA [Centralna obaveštajna agencija] da zaustavi demokratiju u Teheranu. Lindon Džonson [Lindon Johnson] je doneo Zakon o građanskim pravima i slobodama, a zatim je tepih bombe sručio na Vijetnam, dok je podržavao genocid u Indoneziji…”

Po autoru analize o američkoj mitomaniji uzaludno je iscrpljivati se u pronalaženju etičke kakofonije  između američke domaće i spoljne politike. Tome su, kako se vidi, skloni kritičari “progresivne orijentacije”, ali oni nisu u stanju da otklone pogubni uticaj rasizma u američkom establišmentu. Slike iz Kapitol Hila, gde je po hodnicima polegala naoružana Nacionalna garda, čekajući da pripuca, ako se zla rulja drzne da onemogući inauguraciju zaista su rečite. Mečka je, kako neko reče, zaigrala i pred vratima demokratskog svetionika.

Ali, obnavljanje demokratije unutar zemlje neće sa sobom doneti preispitivanje grešaka u američkom vođenju spoljne politike. Megan Mekkejn je prva koja je predložila, makar i u nekoj vrsti šaljivog preterivanja, da se domaći teroristi pošalju u Gvantanamo. Pre nje, Trampov državni sekretar zapretio je predsedniku Venecuele da će možda morati da se preseli u Gvantanamo. A kada je prilikom (istorijske) Obamine posete Kubi Raul Kastro zatražio da mu se objasni kako to demokratska Amerika drži logor sa neosuđenim robijašima u Gvantanamu, pogađate… Odgovor je izostao.

Članak je prenet sa portala AL JAZEERA.

Članak je prenet sa portala Aljazeera Balkans.

Članak je prenet sa portala Aljazeera Balkans.

Click