Studentska lista: Za i protiv oročenja mandata

15. September 2025.
Studentska lista ima ozbiljne šanse da pobedi aktuelnu vlast na sledećim izborima. Ipak, da li će Studentska lista biti oročenog mandata i predstavljati prelaznu vladu ili joj treba dati četvorogodišnji mandat? Politikolozi i istoričari za Mašinu daju obe perspektive.
1748625253_1748621872-Protest-studenata-Hoce.width-1200
Foto: N1

Izvor: Mašina

Studenti su aktuelnom režimu postavili zahtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora i najavili formiranje Studentske liste. Iako lista neće biti objavljena do raspisivanja izbora, već je pokrenula debatu u javnosti.

Jedno od važnih pitanja koje se poteže jeste da li će poslanicima biti oročeni mandati ili ne.

Kako smo ranije pisali, studenti još uvek nisu doneli odluku o tome. Više o samom načinu formiranja Studentske liste i njenom programu možete čitati na Mašini.

 

Oročenje zavisi od nekoliko faktora

„Vrednosno i institucionalno širenje SNS kancera u prethodnih 13 godina zahteva mnogo više od jedne stručne i poštene vlade da Srbija ozdravi“, za Mašinu navodi Nikola Jović, istraživač i politikolog.

Prema njegovim rečima, oročenje vlade Studentske liste koja prema istraživanjima ima više nego izvesne šanse da pobedi ovaj režim „nasilja, nestručnosti i korupcije“, zavisi od nekoliko faktora, a pre svega od toga kako će se drugi akteri ponašati.

„Ukoliko opozicione stranke odgovorno prihvate da na tim izborima ne učestvuju, ima smisla oročiti mandat na dovoljno vreme da se sistem elementarno restartuje i uspostavi pravni okvir za nove izbore i novu vladu. Recimo da je to okvir od 18 do 24 meseca“, tvrdi Jović.

Ukoliko, sa druge strane, opozicione strane odluče da rizikuju smenu režima i ipak učestvuju na izborima, Jović smatra da oročavanje mandata unapred nije potrebno.

„Zbog čega bi u tom slučaju Studentska lista bila jedini akter koji bi sebi skraćivao i ograničavao legitimitet dobijen od naroda“, zaključuje Jović.

 

Korist četvorogodišnjeg mandata

Politikolog Aleksandar Ivković za Mašinu navodi da bi za buduću vlast bilo korisnije da pokuša da „iznese“ pun četvorogodišnji mandat.

„Izazovi sa kojima će se buduća vlast suočiti verovatno će biti veliki – moraće istovremeno da pokuša da održi ekonomski standard stanovništva kako bi sačuvala legitmitet a da se, ukoliko se bude držala mandata koji će dobiti, uhvati u koštac sa strukturama i mrežama bivše vlasti, što smo videli koliko ume da bude teško i posle 2000. godine“, smatra Ivković.

Prema njegovim rečima, dodatni problem će biti što će se potencijalna pobednička koalicija verovatno sastojati od mnogo aktera sa različitim interesima, koji će gledati da se pozicioniraju za budućnost.

„Ako mandat vlade bude trajao, recimo, samo 18 meseci, oni će to početi da rade gotovo odmah, a time će fokus na reformama da oslabi. Ovo je, inače, i razlog zašto će novoj vlasti u realnosti biti teško da izgura ceo četvorogodišnji mandat – ali jedno je pitanje da li će biti u stanju to da uradi, a drugo da li na to treba da se obaveže“, zaključuje Ivković.

 

Oročenje može biti dobra poruka

Istoričar i predsednik Centra za praktičnu politiku Dragan Popović, za Mašinu kaže da bi oročenje mandata bila dobra poruka koju bi Studentska lista mogla da uputi javnosti i to iz više razloga.

„Prvo, naredni izbori neće biti klasični izbori gde će građani glasati za sebi bliske opcije. To će biti, kako sada stvari stoje, nulti izbori koji služe da se skloni autoritarna vlast i da država dobije uopšte priliku da se izvuče iz stanja u kom je danas“, ističe Popović.

Nakon tih izbora, dodaje Popović, u slučaju pobede studentske liste, biće prioritetno da se obezbede uslovi za normalno funkcionisanje institucija i za ponovno uspostavljanje parlamentarne demokratije.

Kako sagovornik Mašine naglašava, to znači i da se uspostave uslovi za regularne i fer izbore na kojima bi onda građani trebalo da glasaju po sopstvenim preferencijama.

Drugi razlog koji Popović navodi jeste što bi studentska lista, da bi postigla ovu pobedu, morala da zahvati mnogo širi spektar glasova nego što je to slučaj sa klasičnim strankama.

„To znači da će i njen sastav svakako biti šarolik. Teško da će 126 ljudi koji ne dele sličnu ideologiju moći funkcionalno da vladaju zemljom u dužem periodu“, smatra Popović.

Treći razlog, ističe Popović, jeste što ne bi bilo ni fer da ova grupa, ovako sastavljena, donosi odluke za koje nisu dobili mandat.

„Građani moraju na slobodnim izborima da izglasaju one opcije koje nude njima blizak program i taj koji pobedi, imaće mandat da svoj program i sprovede. Za studentsku listu glasaće i oni koji su za zakon o istopolnim partnerstvima i oni koji su protiv, i oni koji su za progresivno oporezivanje i oni koji su protiv, i oni koji su za Bizmarkov model zdravstvene zaštite i oni koji su za sadašnju opciju. Studentska lista neće imati mandat da odlučuje o ovim stvarima“, navodi Popović.

 

Odnos između Studentske liste i opozicije

Kako Ivković naglašava, ako se odustane od ideje oročene vlasti, to automatski otvara pitanje odnosa između studentske liste i opozicionih stranaka.

„Ta odluka bi praktično garantovala da opozicija neće preskočiti izbore, znajući da sledeći neće biti iza ćoška. Takođe bi postalo manje-više jasno da se predstavnici studentske liste neće svi povući iz politike nakon isteka mandata, jer je vrlo malo verovatno očekivati da neko bude u vlasti nekoliko godina, na osnovu toga izgradi političku popularnost, i onda odluči da to ne iskoristi“, kaže Ivković.

Ta dva faktora – da sadašnja opozicija neće preskočiti izbore i da će studentska lista verovatno iznedriti nekoliko novih političkih karijera i organizacija, svakako su bili najverovatniji scenario, smatra Ivković, ali ako se odustane od ograničenja mandata, on postaje nezaobilazna tema koja bi se morala adresirati kroz dijalog.

Popović tvrdi da je sa pragmatične strane dobro da se obeća oročenje mandata.

„To može da bude deo sporazuma sa opozicionim strankama, koje se, ukoliko odluče da podrže studentsku listu, ipak odriču od mnogo toga u narednom periodu. To će lakše prihvatiti ako znaju da su sledeći izbori blizu. Koliko god da su slabe, opozicione stranke ipak imaju nešto resursa, pre svega ljudskih, koje mogu da stave na raspolaganje, što su uostalom izbori u Kosjeriću i Zaječaru jasno pokazali“, zaključuje Popović.

Do objavljivanja ovog teksta, deo fakulteta u blokadi kojima smo pisali nisu nam odgovorili na pitanja vezana za oročenje mandata, dok su drugi izjavili da se neće medijski oglašavati na ovu temu.

 

Tekst prenet sa portala Mašina.

Click