Petra Čargonja: Menstrualno siromaštvo važan je aspekt socijalne nejednakosti

Autor: Lujo Parežanin, Izvor: Novosti

Od 10. do 13. srpnja u Rijeci se održava treći Festival menstruacije. Predstavite nam ukratko njegov program.

Festival ove godine pokušava obuhvatiti različite faze u reproduktivnom životu žene, od kojih svaka nosi svoje zdravstvene, socijalne, pa i identitetske izazove. Imamo poprilično bogat radionički program i događanja koja su otvorena za javnost, a sve skupa je besplatno za posjetitelje. Neke od tema su izazovi menopauze, roditeljstvo i prva menstruacija, postporođajna depresija, istraživanje užitka. Sva događanja imaju u sebi naglašen aspekt mentalnog zdravlja i brige za sebe i druge.

Od detabuizacije menstruacije smo još uvijek daleko, a vaš odgovor je dijelom i njeno shvaćanje kao “dijela prirodnih koliko i političkih procesa”. U kojem smislu menstruaciju treba tumačiti kao političko pitanje?

Donedavno je porez na menstrualne potrepštine u Hrvatskoj bio 25 posto, što je iznimno visok porez za proizvod koji je nužan polovici čovječanstva. Našim naporima on je 2022. snižen na 13 posto, no i dalje nije u kategoriji za osnovne životne potrebe zajedno s primjerice lijekovima, čiji je porez pet posto. To govori o odluci da se eksploatira biološka neminovnost bivanja ženom, kao i o odluci Vlade da to dozvoli. Menstrualno siromaštvo važan je aspekt socijalne nejednakosti – nedostatak menstrualnih potrepština u javnim ustanovama poput škola, zatvora, skloništa i drugih govori o nemaru javnih politika da se adresira ovaj problem, što za posljedicu ima, u ekstremnijim slučajevima, oduzimanje ženskog dostojanstva i kršenje ljudskih prava. Nadalje, tretman menstruacije unutar zakona i pravilnika koji reguliraju bolovanje pitanje je radnih prava i rodne ravnopravnosti na poslu. Koliko mi je poznato, u Europi zasad samo Španjolska ima neki oblik “menstrualnog dopusta”, a znamo da mnoge žene pate od ozbiljnih bolova, dok na poslu nailaze na izrugivanje i famozno “stisni zube”. Naposljetku, političke odluke utječu na to kako se govori (ili ne govori) o menstruaciji i ženskom reproduktivnom zdravlju u školskim kurikulumima. Čini se kako živimo u dobu koje glorificira oplođenost (žene, kapitala), a menstruacija je podsjetnik na neispunjenost “ženske zadaće” ili nedajbože žensku slobodu. Na koje je sve pak načine kroz povijest menstruacija asocirana sa nečistim i demonskim, pozivam čitatelje da istraže sami.

Tema menstruacije zadnjih godina dobiva dodatan naboj zbog borbe za uvažavanje iskustva trans i nebinarnih osoba, što i sami apostrofirate. Kod nas je dio javnosti snažno reagirao na pojavu sintagme “osobe koje menstruiraju” u Programu za mlade Grada Zagreba od 2022. do 2025. godine. Kako gledate na te napade na upotrebu uključivijeg jezika kada govorimo primjerice o menstrualnoj pravdi?

Nama je važno da se ne brišu žene iz jezika, no također je činjenica da danas ne menstruiraju samo žene. Ako govorimo o “ženama i drugim osobama koje menstruiraju” – dakle, o nebinarnim i trans osobama – mi govorimo o današnjoj stvarnosti. Napade na uključivost vidim kao strah od uključivosti, koji je na neki način uvijek povezan sa krhkosti vlastitog identiteta.

Tekst je prenet sa portala Novosti.