Kontinuitet nekažnjivosti političkog nasilja nad mladima u Srbiji: Selektivna pravda gora nego nepravda

Izvor: YIHR
Konferencija je održana dan nakon što se predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio javnosti zajedno sa Milošem Pavlovićem, studentom koji se protivi blokadama, a koga je napala grupa studenata u Studentskom gradu 4. juna. Vučić je tom prilikom studente u blokadi uporedio s nacistima, dok je predsednica Skupštine Ana Brnabić izjavila da je napad na Miloša Pavlovića bio pokušaj ubistva.
Sofija Todorović, direktorka Inicijative mladih za ljudska prava, izjavila je da je u Srbiji nasilje postalo legitimna metoda političkih obračuna, za šta su odgovorni „oni sa najviše moći i institucije koje poslednjih 30 godina ćute i ne reaguju na nasilje nad mladim ljudima”.
„Neprihvatljivo je da se mladi ljudi koji mesecima protestuju kolektivno i paušalno nazivaju nacistima, jer takvo etiketiranje stvara atmosferu u kojoj svaka mlada osoba može biti izložena linču i nasilju. Odgovornost predstavnika države jeste da štite sve građane, a ne da svojim istupima doprinose rastu atmosfere nasilja u društvu“, rekla je Todorović.
Problem je, dodaje Todorović, i selektivna pravda, koja se zasniva na političkim preferencijama onih nad kojima se nasilje vrši:
„Inicijativa mladih za ljudska prava stoji uz sve mlade ljude i uvek će se truditi da doprinese borbi protiv nasilja, ali neće pristati na izvrtanje konteksta u kojem se nasilje dešava, selektivne reakcije državnih organa i negiranje uzroka.“
Podsetila je i na slučaj nasilja nad mladim aktivistima Inicijative iz 2017. godine u Beški, koji su tom prilikom prebijeni, a dve osobe su zbog povreda primljene u Urgentni centar. Odgovorni nikada nisu identifikovani. Atmosfera nekažnjivosti dodatno ohrabruje nasilnike da nastave s nasiljem.
Una Danilović iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) istakla je da je od početka 2024. godine Srbija ušla u novu, zabrinjavajuću fazu represije, te da je za nešto više od godinu dana dokumentovano više od 200 slučajeva napada na branioce ljudskih prava, nevladine organizacije i studente/kinje u blokadi.
„Kada su u pitanju branioci ljudskih prava, napadi na njih su ispraćeni tabloidnim kampanjama i negativnim narativima koji potiču od najviših zvaničnika, uz kršenje prezumpcije nevinosti u unapred kvalifikovanju dela“, istakla je Danilović, dodajući da u Srbiji postoji selektivna pravda, te da, kada su žrtve napada ljudi bliski režimu, tužilaštvo i sudovi odmah reaguju.
Milica Borjanić, generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije, istakla je da su mladi veoma zainteresovani za učešće u političkom životu i da žele da utiču na donošenje odluka, ali osećaju da su ignorisani od strane institucija i donosilaca odluka.
„Prema podacima za 2024. godinu, 78% mladih smatra da nije bezbedno biti aktivista ili aktivistkinja. U međuvremenu, mladi su se ohrabrili i, bez obzira na osećaj ugroženosti, odlučili su da izađu na ulice i da iskažu svoje mišljenje na jedinom mestu za koje misle da je to moguće“, ukazala je Borjanić, pozivajući institucije da preuzmu odgovornost za bezbednost građana.
Komentarišući incident u Studentskom gradu, Borjanić je istakla da je ekspresno privođenje studenata primer selektivne pravde, kao i da sve poruke koje dolaze od institucija i predstavnika vlasti pokazuju da ne postoji volja za rešavanjem sukoba, te da su pozivi na dijalog koji dolaze od strane vlasti samo deklarativni. Osvrnula se i na položaj lokalnih organizacija i aktivista u manjim sredinama, koji trpe velike pritiske o kojima se često ne izveštava.
Nina Mihelić iz organizovane grupe „Sviće“ istakla je da mladi aktivisti nemaju kome da se obrate i da ih oni koji bi trebalo da ih štite zapravo napadaju. Navela je da je jedan od ključnih problema to što javnost sve manje reaguje na pritvaranje studenata i aktivista. Podsetila je na slučaj političkih zatvorenika u Srbiji i mladih studenata iz Novog Sada koji se nalaze u egzilu.
Milan Vujić, pravnik i aktivista, prisetio se kada je bio žrtva napada u Novom Sadu 2020. godine, kada je pisao o učešću fantomskih lista na lokalnim izborima u tom gradu. To je, prema njegovim rečima, bio povod da mu grupa mladića prepreči put, a jedan od njih ga je fizički napao. Epilog ovog slučaja bio je da je napadač osuđen na šest meseci uslovne kazne zatvora. Tome su prethodile pretnje i uvrede, a policija je sprovela bezbednosnu proveru nakon koje je zaključeno da Vujić nije ugrožen.
„Nakon što je policija sprovela bezbednosnu proveru, ponovo sam napadnut, i to hladnim oružjem. O tome nikada nisam javno govorio. Izvukao sam se bez posledica, a policija je ponovo sprovela bezbednosnu proveru, nakon koje je ponovo zaključeno da nisam ugrožen“, istakao je Vujić. Naveo je i da godinama svedočimo selektivnoj primeni prava i pravde, čiji je cilj da se demotiviše bilo kakav otpor i podstakne lojalnost režimu.
Direktorka Inicijative mladih za ljudska prava, Sofija Todorović, zaključila je da je selektivna pravda gora nego nepravda jer nepravdu svi podjednako osećaju, dok selektivna pravda podrazumeva da je jedan deo građana nepodoban i da ne zaslužuje pravdu. Todorović je pozvala građane da stanu uz studente u blokadi, da se odazovu svakom njihovom pozivu i da svi zajedno traže pravdu koju zaslužuju.
Tekst je prenet sa portala yihr.