Otvoren Srpski kulturni centar u Glini (FOTO)

Izvor: HINA

Uz izaslanicu premijera Andreja Plenkovića na otvorenju centra sudjelovali su saborski zastupnici Anja Šimpraga, Dragana Jeckov, Ivana Kekin, Damir Bakić i Milorad Pupovac.

Saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a Pupovac rekao je da je centar posvećen Josipu Runjaninu koji je nekoliko stotina metara dalje u bivšoj kući Paleš, uređenoj u Kuću državne himne, praizveo kasniju nacionalnu pa državnu himnu Lijepa naša domovino.

“Josif Runjanin i Glina njegova vremena u pjesmi Antuna Mihanovića Lijepa naša domovino i drugim pjesmama koje su u tih iznimnih slobodarskih sto godina zajedno pjevali mnogi Hrvati i Srbi imali su jedinstven izraz zajedničke ideje i pjesme slobode”, dodao je.

Iako je ta ideja danas mnogima nepoznata, a nekima i strana odlučili su je, kazao je Pupovac, čuvati u imenu tog centra. Naglasio je da je ta kuća, koja je stradala u potresu mogla biti obnovljena zahvaljujući Vladi RH.

Centar je također posvećen matematičarima Đuri i Svetozaru Kurepi, osnivačima nadrealističnog pokreta zenitizma braći Micić, kiparu Simeonu Roksandiću i pripadnicima banijskog NOP-a.

Kuću je krajem 19. stoljeća sagradio kao prizemnicu Fran Detoni i u njoj otvorio Hrvatsku štedionicu i pekaru, a početkom 20. stoljeća podigao je još jedan kat. Nakon 20 godina kuću je otkupio Ilija Letić koji je u svibnju 1941. zajedno sa dva pekarska pomoćnika postao žrtva pogroma nad Srbima, rekao je Pupovac.

Centar će biti mjesto srpskih institucija s područja Gline i Banije, obrazovanja, naročito matematike, ali i mjesto kulturnog stvaralaštva, te istraživanja i prikupljanja arhivske građe, a služit će i kao mjesto za razgovor i kvalitetan obrok, posebice kruha i peciva, što je tradicija te kuće od njezina osnivanja, kazao je Pupovac.

Na svečanosti su bili i stanovnici Gline i Banije, episkopi Srpske pravoslavne crkve Gerasim i Heruvim, mitropolit Nikodim te kao izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić. Ujedno je obilježena i 80. godišnjica Prosvjete, koja je osnovana u Glini.

Veran Matić se između ostalih i obratio na svečanosti i njegov govor prenosimo u celosti.

Govor Verana Matića na otvaranju Srpskog kulturnog centra „Josif Runjanin“ u Glini

Poštovani gospodine Pupovac, predstavnici Srpskog narodnog vijeća i ostalih organizacija Srba u Hrvatskoj i Glini, poštovani predstavnici vlade Republike Hrvatske, crkveni velikodostojnici,

Danas se otvara hram kulture, centar koji će biti duhovno središte srpske zajednice na Baniji, ali i u Hrvatskoj. Središte u kojem će se prožimati i srpsko-hrvatski odnosi, nasleđe. 

Na primeru Gline možemo videti da postoji veliki broj vrlo snažnih veza prožimanja koje, možda, najbolje odslikavaju imena i vrednosti koje su stvorili  Josif Runjanin, Simeon Roksandić, Đuro Kurepa, i Sedma banijska divizija.  To mogu biti i četiri stuba i temelj na kojima može stajati ovaj Centar, kao i četiri programske inspiracije u njegovom radu. 

Kada smo prikupljenu pomoć za postradale u zemljotresu na Baniji želeli da uručimo, simbolično smo odabrali da to bude pored skulpture „Ribar“ jedne od najpoznatijih kipara, koji je i utemeljitelj modernog srpskog vajarstva, Simeona Roksandića, rođenog u Majskim poljanama. Ova skulptura odlivena je u dva primerka, od kojih je jedan postavljen u Zagrebu na Jezuitskom trgu, a druga u Beogradu na Kalemegdanu. 

Mislim da bi bilo vrlo korisno da se u dogledno vreme u okviru centra pokrene Vajarska kolonija koja bi nosila ime Simeona Roksandića.

Josif Runjanin, kompozitor hrvatske himne Lijepa naša, po kojem nosi ime Srpski kulturni centar, može se reći da je pravi zaštitnik, most i poveznica hrvatskog i srpskog naroda – hrvatske i srpske zajednice. 

Odluka da se po njemu nazove ova važna institucija od suštinskog je značaja, kako bi autorstvo Josifa Runjanina i polet prvih izvođača, članova „Srpskog dobrotvornog pjevačkog društva u Glini”, bilo izvučeno iz duboke sjene i osvetlilo neizbrisiv trag i neotuđiv doprinos istaknutih Srba i srpskih organizacija, u ovom slučaju iz Gline, himni hrvatskog naroda.

Đuro Kurepa, poznati matematičar, jedan od velikih u 20. veku, i univerzitetski profesor na Zagrebačkom sveučilištu, Beogradskom univerzitetu, koji se školovao na Sorboni, rođen u Majskim poljanama, ostavio je veliki trag u matematici, njegove ideje su prihvatili i razrađivali, ili ga citirali, brojni poznati matematičari širom sveta, a od domaćih, to ču činili gotovo svi. 

Znam da je u planu je da se u okviru SKC pokrene neka vrsta škole matematike za mlađe uzraste, u dogovoru s PMF u Zagrebu.

Sedma banijska divizija, osnovana 1942. godine, ostavila je veliki trag u borbi protiv fašizma i u oslobađanju zemlje. U slavnoj bici na Sutjesci, od skoro 7.500 poginulih partizana, 550 je iz Gline. Samo je još više poginulih partizana sa područja opštine Split, a tek nešto manje iz opštine Šibenik, što je danas potpuno skrajnuto i zaboravljeno. Ova divizija učestvovala je u oslobađaju Gline 11. januara, 1944. i u završnim operacijama oslobađanja Jugoslavije, maja 1945. godine. Istorijska uloga Sedme banijske divizije skrajnuta je uklanjanjem brojnih spomen obeležja u selima i gradovima od početka devedesetih, koji su devastirani, uništeni i nisu obnavljani. Antifašizam Banije i Gline važan su temelj i za buduće aktivnosti Srpskog kulturnog centra.

Jubilej 80-godišnjica osnivanja Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, koji takođe danas slavimo, izuzetno je vredno nasleđe, važno i za budući rad Srpskog kulturnog centra. 

Želim da odam veliko priznanje Srpskom narodnom vijeću i profesoru Miloradu Pupovcu, na izuzetno važnom društvenom, prosvetiteljskom, kulturnom i emancipatorskom angažmanu koji se ogleda u brojnim inicijativama i projektima, postignućima, usmerenim prvenstveno na postizanje uslova za pristojni život Srba u Hrvatskoj. Osnivanje i izgradnja srpskih kulturnih centara širom Hrvatske predstavlja veliko ohrabrenje, stvaranje uslova za razvoj srpske zajednice, ali i za uspostavljanje i osnaživanje odnosa između Srba i Hrvata, kao i svih drugih građana Republike Hrvatske. To je i prostor za mnogo intenzivniju kulturnu i društvenu i političku saradnju između Republike Hrvatske i Republike Srbije, posebno najrazličitijih institucija koje već intenzivno sarađuju, a sa ovakvim objektima, pružaju se mnogo veće mogućnosti za tu izuzetno važnu saradnju, važnu za normalizaciju odnosa i pomirenje i mir. 

Neka ova kuća bude uvek puna onih koji žele dijalog, obrazovanje, onih koji se sećaju, koji unapređuju, onih koji razvijaju toleranciju i demokratiju. Koji čuvaju svoje nasleđe i koriste ga za zbližavanje i saradnju.