Vukovar: Susret s Udruženjem porodica nestalih srpskih civila “Protiv zaborava”

O problemima nestalih, tijekom sastanka u Vukovaru, govorili su Dragana Jeckov, Boris Milošević i Milorad Pupovac, saborski zastupnici SDSS-a, Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanje pitanja nestalih lica s Republikom Hrvatskom, Dejan Drakulić, predsjednik ZVO-a kao i ostali politički predstavnici srpske nacionalne manjine s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Jeckov: I žrtva i zločinac trebaju imati ime i prezime

“Među govornicima je najčešća rečenica bila – nismo se daleko pomakli, nismo pronašli naše najmilije”, rekla je Jeckov i dodala da je i njima teško to slušati i da suosjećaju sa svima kojih se danas prisjećaju, ali jednako tako, dodala je, oni zaslužuju da ih se prisjećaju i u drugim trenucima.

Jeckov je poručila da je jedan od zaključaka da treba ubrzati procese i ekshumacije i identifikacije, i s tim u vezi je važno da to rade obje zemlje.

“Jednako tako, to trebaju raditi institucije koje su za to nadležne i koje to trebaju raditi profesionalno, u skladu sa zakonom i s pravilima Crvenog križa, a to je – bez obzira na i da svaka žrtva treba imati ime i prezime. Jednako tako i zločinac treba imati ime i prezime, a ne da se kvalificira i ne da se ljude obilježava kolektivno”, istaknula je Jeckov.

“Dok god postoji i jedan nestali treba biti uporan i tražiti i pronaći tog jednog nestalog. Dakle, posao nije završen. Da bi posao bio uspješno do kraja završen nužna je suradnja i sa obiteljima nestalih i sa udruženjima(…) a isto tako je nužna suradnja između država, između Republike Hrvatske, i s Bosnom i Hercegovinom, a i sa Republikom Srbijom”, rekao je Milošević i dodao da tu, kao politički predstavnici, žele dati podršku da komunikacija bude što bolja i da se suradnja obnovi i nastavi jer, naglasio je, jedino na taj način možemo ovaj posao privesti kraju.

Matić: Sram me koliko je malo učinjeno, postoji ozbiljan zastoj

Matić je rekao da je u proteklih nekoliko godina, kao specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije, učinio koliko je mogao. Ali, dodao je, moram reći da me sram koliko je malo učinjeno i da postoji zastoj u identifikaciji i ekshumacijama, i čini mi se ozbiljan zastoj i u potrazi za nestalima.

Rekao je da je prema podatcima RH 1.806 nestalih osoba, za njima se traga. Kada se, kaže, od tog broja oduzme 854 tijela koja su ekshumirana i koja se nalaze u mrtvačnicama u Hrvatskoj, dobivamo oko 960 nestalih za kojima se traga, i za koje je potrebno pronaći grobna mjesta, ekshumirati i identificirati. Rekao je da ta brojka od 854 tijela ili dijelova tijela koja se nalaze u mrtvačnicama jako dugo figurira u tom obimu, dakle između 850 i 900. To je nešto što nikako ne mogu razumjeti zbog čega toliko sporo ide identifikacija tijela, dodao je.

Rekao je da je u komunikaciji između dvije komisije, između dva obilježavanja Međunarodnog dana nestalih, bio samo jedan sastanak u Zagrebu u siječnju na kojem su dogovorene radnje koje će biti urađene u narednom razdoblju i od toga je, koliko zna, urađeno samo izviđanje terena u Daruvaru gdje je prijavljeno grobno mjesto ili grobnica i dogovoreno da se uradi ekshumacija, ali do sada nije urađena.

Nema ni ekshumacije na kninskom groblju, nema političke volje

Dogovoreno je, po tko zna koji put, da se izvrši ekshumacija 12 grobnih mjesta na kninskom groblju, ali nije urađena. Upitao je i zbog čega se ne daju podatci gdje su ekshumirana tijela, naročito u mjestima u kojima žive Srbi, kako bi se, ako nema dovoljno DNA uzoraka od rodbine, rodbina pronašla i zatražili uzorci kako bi se izvršila identifikacija.

Matić je rekao i da postoji popis više od 30 grobnih mjesta na kojima se nalaze tijela 40 ili 50 žrtava te još oko 50 grobnih mjesta koje su obitelji prijavljivale. Kaže i da postoji oko 70 uzoraka koji su toliko uništeni da je nemoguće izolirati DNA te bi za to trebalo potražiti pomoć međunarodne komisije ili američkog laboratorija.

“Jako je važno da konstatiramo da još uvijek nema političke volje da se ovo pitanje zaista tretira kao humanitarno pitanje i da se jednostavno odvoji od političkih sporenja i drugih prepreka koje se veoma često stavljaju kao neka vrsta alibija ili obrazloženja zašto toliko sporo ide identifikacije, ekshumacija i pronalaženje nestalih”, istaknuo je Matić.

Kaže kako misli da su zajedničke komemoracije koje su počele prije tri godine u Hrvatskoj izuzetno važan iskorak i na putu pomirenja unutar Hrvatske između Hrvata i Srba i “put kojim se odnosi unaprjeđuju”.

Rekao je da je od siječnja bilo nekoliko sastanaka, srbijanska premijerka Ana Brnabić bila je u Zagrebu, a hrvatski premijer Andrej Plenković u Subotici i radne grupe međusobno rade na utvrđivanju u različitim oblastima kako bi se napravili novi planovi, ali, naglasio je, to je takvo pitanje da ga treba u potpunosti izdvojiti i rješavati urgentno, na najviše mogući efikasniji način bez bilo kakvih uslovljavanja i gledanja na druge teme, kao mogući opterećujući faktor u tim odnosima.

Izvor: Hina