Šta Dancima znači bicikl

Piše: Haris Ljevo

“Vožnja biciklom dobra je za fizičko i mentalno zdravlje, i dobra za naš jedini planet. Bicikli su popularni i praktični, omogućuju nam fizičku vježbu i prevoze nas ne samo u školu, trgovine ili na posao, već nas vode i prema održivijoj budućnosti”, kazao je, povodom Svjetskog dana bicikla, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

Biciklizam je danas postao svakodnevni način života za mnoge stanovnike planete Zemlje. On postaje sve popularniji i u Bosni i Hercegovini. Iz dana u dan sve je više korisnika bicikla i zaljubljenika u biciklizam. Međutim, to je još uvijek u povojima i daleko od onoga što možemo vidjeti u drugim evropskim zemljama. Kod nas ljudi još uvijek bicikl voze uglavnom iz zabave i zbog neke vrste rekreacije.

Kada sam sredinom 2020. godine odselio u Dansku, tek tada sam vidio šta Dancima znači bicikl. Poređenje s Bosnom i Hercegovinom, ali i s većinom drugih svjetskih država, nije moguće. Za njih to nije samo sredstvo za rekreaciju, već svakodnevni način života. Posjedovanje bicikla se podrazumijeva. Na fakultetima širom Danske rade se ozbiljne analize o tome koliko svakodnevno korištenje bicikla utječe na zdravlje ljudi, na zaštitu životne sredine, pa i na poboljšanje ekonomije.

U Danskoj svi voze bicikl

U Danskoj ljudi voze bicikl u svim vremenskim uslovima i u svako doba dana. Bicikli se koriste za užitak, putovanje na posao, prijevoz robe i porodična putovanja. U velikim gradovima u Danskoj često je lakše putovati biciklom nego automobilom. U ovoj zemlji vožnja bicikla jedan je od primarnih oblika prijevoza. Po suncu, kiši, tuči, snijegu, mogu se vidjeti ljudi koji biciklima idu do posla, trgovine, škole… Biciklima odlaze i na razne društvene događaje poput porodičnih okupljanja, rođendana, sastanaka s prijateljima, pa čak i na sastanke s ljubavnim partnerima.

Danci su naprosto ludi za biciklima. Danska je ravničarska zemlja, što uveliko olakšava vožnju bicikla, ali to nije glavni razlog popularnosti ove vrste prijevoza u toj skandinavskoj zemlji. Na svijetu postoji još mnogo ravničarskih zemalja s istim ili sličnim uslovima, ali vožnja bicikla nije tako popularna. Dakle, radi se o biciklističkoj kulturi i razvijenosti svijesti o prednostima koje pruža svakodnevno korištenje bicikla.

U vrijeme špice biciklističke staze u Kopenhagenu mogu biti pune jednako kao i automobilski saobraćaj u drugim dijelovima svijeta. Ministarstvo saobraćaja Danske proglasilo je 2022. “Godinom bicikla u Danskoj”. Ova inicijativa je pokrenuta kao dio velikog infrastrukturnog plana, kojim je uložen čak 421 milion eura u novu biciklističku infrastrukturu.

Razvoj biciklističke kulture

U ljeto 2022. oči biciklističkih zaljubljenika iz cijelog svijeta bile su uprte u Dansku, jer su prve tri etape najveće biciklističke utrke “Tour de France” održane u Danskoj. Godinu dana prije toga u Kopenhagenu su igrane utakmice Evropskog prvenstva za fudbalere. Imao sam priliku svjedočiti i jednom i drugom događaju. Fudbal jeste popularan u Danskoj, ali način na koji se odnose prema biciklizmu ne može se opisati. Nisam mogao vjerovati.

Danska biciklistička kultura stara je koliko i sam bicikl. Bicikli su se prvi put pojavili u zemlji 1880-ih, a tokom 1920-ih i 1930-ih bicikl je postao široko rasprostranjen simbol jednakosti i slobode. Ljudi svih društvenih slojeva počeli su voziti bicikl rame uz rame – u gradovima na putu na posao, a na selu u slobodne dane. Povećani prosperitet kasnih 1950-ih doveo je do toga da su neki Danci zamijenili bicikle mopedima i automobilima. Baš kao i njihove kolege diljem svijeta, danski urbanisti vjerovali su da budućnost pripada automobilima, kamionima i sve širim autocestama.

Naftna kriza na Bliskom istoku početkom 1970-ih usporila je taj razvoj i zauvijek promijenila način života u Danskoj. U Kopenhagenu su uvedene “nedjelje bez automobila” i održani su protesti na kojima su građani tražili da Kopenhagen postane grad bez automobila. Tih godina počela je masovna svakodnevna upotreba bicikla i Danska je postala biciklistička nacija.

Danas je biciklizam duboko ukorijenjen dio danske kulture, a doseljenici, koji ne znaju voziti bicikl, potiču se da nauče što prije. Danska djeca nauče voziti bicikl prije polaska u osnovnu školu. Danska je danas premrežena tzv. biciklističkim superautocestama, čija je svrha u prvom redu zadovoljenje potreba radnika. One doprinose bržoj vožnji s manje zaustavljanja i s više sigurnosti. Njihova prednost je i ta što prolaze u blizini autobusnih i željezničkih stanica što čini privlačnim kombiniranje biciklizma s javnim prijevozom.

Zdravlje, okoliš i ekonomija

Putovanje biciklom je najbrži, najlakši, najzdraviji i ekološki prihvatljiv način kretanja po gradovima Danske. Danski naučnici su do u sitnice izračunali kako i na koji način svakodnevna vožnja bicikla poboljšava njihovu ekonomiju, zdravlje i doprinosi čistijoj životnoj sredini. Prema istraživanjima provedenim na danskim fakultetima, stanovnici Kopenhagena koji voze bicikl koriste 1,1 milion dana bolovanja manje na godišnjem nivou od stanovnika koji ne koriste bicikl. Nadalje, biciklisti smanjuju emisiju CO2 u prosjeku za 20.000 tona godišnje, a svaki kilometar prijeđen biciklom umjesto automobilom znači jedan euro dobiven u smislu zdravstvenih prednosti.

Prema statističkim podacima, devet od deset ljudi u Danskoj posjeduje bicikl, a Danci u prosjeku biciklom prijeđu 1,4 kilometara dnevno. Biciklizam čini 21 posto putovanja ispod 10 kilometara i 15 posto svih putovanja u zemlji. U Danskoj postoji više od 12.000 kilometara biciklističkih staza, dok samo grad Kopenhagen ima oko 400 kilometara biciklističkih staza, koje su jasno odvojene od saobraćajnih traka i trotoara.

Praktičnije, brže i bolje

Grad Kopenhagen troši oko 25 posto svog budžeta za ceste na biciklističku infrastrukturu, a izgrađeno je i 35.000 parkirališta za bicikle. Nadalje, grad je uveo inovacije koje su vožnju biciklom učinile bržom i praktičnijom od vožnje. Jedan takav primjer je “zeleni val”, gdje su duž glavnih ruta prema centru grada biciklistički semafori postavljeni na mjestima gdje biciklisti moraju proći pored motornih vozila, tako da vozači mogu pedalirati brzinom od 20 kilometara na sat. Zimi biciklističke staze imaju prednost kada je potrebno čišćenje snijega i soljenje cesta.

Kopenhagen ima cilj postati “najbolji biciklistički grad na svijetu” do 2025. Postizanje ovog cilja također se smatra sastavnim dijelom gradskog zdravstvenog plana, ekološkog cilja da grad postane CO2 neutralan do 2025. i poboljšanja uslova za život u gradu. U glavnom gradu Danske 150.000 ljudi svaki dan vozi bicikl na posao ili u obrazovne ustanove, što predstavlja udio od 36 posto svih putovanja. Plan Kopenhagena za postizanje još većeg udjela za bicikle uključuje povećanje kapaciteta biciklističkih staza do središta grada, kako bi se do 2025. moglo primiti dodatnih 60.000 biciklista.

U Skandinaviji postoji izreka da se Norvežani rađaju sa skijama, a Danci s pedalama pod nogama. Prema studiji koju su proveli DTU i Univerzitet Lund, Danska je druga zemlja svijeta po korištenju bicikla, samo je Holandija ispred njih. Čak 90 posto Danaca posjeduje bicikl.

Velika korist za zdravstveni sistem

Prema istraživanjima Syddansk univerziteta iz Odensea, postoji niz prednosti koje pruža svakodnevna vožnja bicikla. Vožnja bicikla poboljšava kvalitetu zraka. Kvaliteta zraka i način na koji je možemo poboljšati sve su više u fokusu. Zagađenje zraka povezano je s bolestima. Naprimjer, zagađenja zraka povećavaju rizik od raka i ono je odgovorno za svaki šesti moždani udar. Zatim, korištenje bicikla doprinosi smanjenju saobraćajnih gužvi.

Biciklizam olakšava teret zdravstvenog sistema, jer su istraživanja pokazala da je fizička aktivnost dobra za zdravlje i može spriječiti ozbiljne dugoročne zdravstvene probleme. Također se pokazalo da su biciklisti u prosjeku jednako zdravi kao deset godina mlađi ljudi.

Istraživanja su pokazala kako vožnja bicikla poboljšava i mentalno zdravlje. Studija objavljena u British Medical Journal of Sports Medicine pokazuje da umjerena fizička aktivnost nekoliko puta sedmično može spriječiti demenciju i poboljšati mentalno zdravlje, a povrh toga dolazi sve što već znamo o brojnim fizičkim i zdravstvenim dobrobitima redovnih fizičkih aktivnosti.

Svakodnevno korištenje biciklizma u porastu je iz godine u godinu u mnogim svjetskim zemljama. Nadajmo se da će taj trend zahvatiti i Bosnu i Hercegovinu.

Tekst je prenet sa portala Al Jazeera Balkans.