O menstruaciji se napokon govori

Piše: Marina Kelava, H Alter

“U početku je bilo malo čuđenja, ali učenice su to dobro prihvatile. Prvo smo držali menstrualne potrepštine kod nekih djelatnika škole, ali se nije činilo kao najbolje rješenje, shvatili smo da moraju biti dostupni u sanitarnim prostorijama”, kaže Snježana Klarić, ravnateljica varaždinske Strojarske i prometne škole. To je prva škola u Hrvatskoj koja je svojim učenicama omogućila besplatne menstrualne potrepštine, od ožujka 2021.

Klarić je na akciju potaknulo istraživanje riječke Udruge za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter objavljeno u veljači 2021., a koje je pokazalo zabrinjavajuće podatke o razmjerima menstrualnog siromaštva u Hrvatskoj. Tako je trećina žena u Hrvatskoj prisiljena štedjeti na ulošcima, jer su im preskupi. Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od 10 posto građanki Hrvatske ni nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Podjednak postotak njih ne može si priuštiti uloške uopće, navode iz PaRitera.

To utječe i na sudjelovanje u obrazovanju i radu žena. Tako je 8,7% učenica od onih 60% koje su navele da ponekad izostaju iz škole zbog menstruacije, kao razlog navelo nedostatak menstrualnih potrepština, kao i 5,7% ispitanih studentica koje izostaju s fakulteta. Zbog menstruacije je s fakulteta, barem jednom, izostalo 68.1% ispitanih studentica. Iz istog je razloga s posla, bar jednom, izostalo 28.6% sudionica ovog bitnog istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 6000 osoba, od toga njih 3,4% ponekad ili često zbog nedostatka higijenskih potrepština.

„Prepoznale smo menstrualno siromaštvo kao problem u zajednici koji prolazi nezamijećeno radi niza faktora kao što su sram i stigma uzrokovana patrijarhatom i nemogućnosti artikuliranja problema koji je, zapravo, sveprisutan. Sve što se odvilo nakon objave rezultata je iznenađujuće: ne jer nismo imale ideje što bi se dogodilo, već zato što smo naučile raditi u zajednici koja rijetko kada prepoznaje ‘specifične potrebe’ – koliko god one bile raširene i nimalo specifične“, kaže Marinella Matejčić iz udruge PaRiter.

Nakon objave rezultata i prve reakcije iz varaždinske škole, krenula je prava mala lavina. Prema informacijama koje je udruga prikupila iz medija na problem su odlučile reagirati lokalne uprave Rijeke, Karlovca, Lepoglave, Varaždina, Čavli, Zaprešića, Jastrebarskog, Šibenika, Krapinsko-zagorske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije… Menstrualne su potrepštine učinile dostupnima i osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske ustanove kao što su Srednja škola Vladimir Gortan Buje, Gimnazija Pula, Srednja škola Buzet, Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci, Osnovna škola braće Radić Pakrac, Osnovna škola Slava Raškaj Ozalj, Gimnazija Sisak, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Puli, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, Visoka poslovna škola Aspira…

„Zadovoljne smo što su se aktivirale i lokalne i regionalne samouprave i obrazovne institucije, kao i radi toga što se ipak dogodila promjena paradigme o temama koje su prikladne za javni diskurs. Borba protiv menstrualnog siromaštva je tema od zajedničkog interesa koja nadilazi ideološke podjele, zadovoljne smo što su se zajednice različitih političkih afilijacija uključile, što je doista jedan od rijetkih primjera dobre prakse gdje se radi upravo na rješavanju problema, a ne stranačkim iskaznicama i političkim podjelama“, kaže Matejčić.

Da je u školama nužno djelovanje govori i podatak hrvatskog Zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva za djevojke od 12 do 17 godina iznosi 23,7. Siromaštvo djevojke čini posebno ranjivima, jer izostaju u škole čime je njihovo pravo na jednako obrazovanje ugroženo.

U siječnju ove godine, i u svim osnovnim školama kojima je osnivač Grad Rijeka, osigurana je dostupnost besplatnih higijenskih uložaka za djevojčice. Djevojčicama su u dispenzerima postavljenim u školskim toaletima dostupni dnevni i noćni higijenski ulošci. Zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan reagirala je također nakon objave rezultata istraživanja udruge PaRiter i Grad Rijeka je proveo javnu nabavu za sve osnovnoškolske ustanove kojima je osnivač. Osigurali su za to 165.805,00 kuna za razdoblje jedne kalendarske godine te planiraju i nastavak u budućnosti.

„Nismo naišli na prepreke bilo koje vrste. Postojanje političke volje i razumijevanja šireg konteksta kao i uzimanje u obzir rodne perspektive tijekom rada i donošenja odluka bitni su koncepti u borbi za ravnopravnost spolova i smanjenja diskriminacije u društvu. Uvođenje besplatnih higijenskih uložaka samo je jedna od mjera na putu ka uvođenju zdravstvenog odgoja, kao nove izvannastavne aktivnosti“, ističu iz grada Rijeke.

U varaždinskoj školi kažu također da su iskustva samo pozitivna. Ne događa se da se potrepštine razbacuju kao što su im predviđali, a iz školskog budžeta na to troše prihvatljivih 200-300 kuna mjesečno.

„U našoj školi je od 600 učenika 110 učenica. U školama gdje je omjer drugačiji sigurno bi taj iznos bio veći, no ovo bi trebalo biti standard u svim školama. O menstruaciji se počelo otvorenije govoriti, razgovaralo se o tome na satovima razrednika i to je sigurno još jedna dobrobit svega ovoga“, kaže Klarić.

Škotska je primjerice prva osigurala besplatne menstrualne potrepštine za sve učenice i studentice, a i u se Hrvatskoj osim na lokalnoj razini, o menstruaciji progovorilo i u Saboru te je na menstrualne potrepštine porez smanjen sa 25% na 13%. No, u PaRiteru smatraju da se porez mora potpuno ukinuti.

„Šalje se vrlo jasna poruka sa samim postojanjem poreza: oporezujemo vas jer imate menstruaciju, odnosno niste muškarci. Naravno da postoje žene koje nemaju menstruaciju radi niza razloga, ali sada ne govorimo o tome. Govorimo o većini radno sposobnih žena koje plaćaju porez na biološku funkciju. Izmjena od 13 posto jest smanjenje i to stoji, ali nas zanimaju kakve su trenutne cijene, što se dogodilo, jesu li trgovci/trgovkinje prilagodili svoje cijene novonastaloj promjeni i što se sada dogodilo kada je sve poskupilo? Dvojako je značenje tog poreza i potrebna je analiza cijena kako bi se doista utvrdilo gdje smo što se tiče rasta cijena“, komentirala je Matejčić koja navodi kako su i tijekom rasprava u Saboru neki zastupnici i neke zastupnice imali poprilično neuke komentare o menstruaciji.

„Ipak, o menstruaciji se u Saboru govorilo – dogodila se pozitivna promjena na jednoj razini. No, da bi se doista dekonstruirala ta ideja o menstruaciji kao prljavoj pojavi i da bi se menstruacija destigmatizirala, nužno je uvesti cjelovitu seksualnu edukaciju u škole i obrazovati građane i građanke – znanjem protiv neugode i srama“, naglašava.

Kako se u varaždinskoj školi koja je prva reagirala na ovaj problem, učenici obrazuju i za proizvodna zanimanja, sami su učenici izradili ormariće u kojima se higijenske potrepštine nalaze u sanitarnim prostorijama. U školi ne namjeravaju stati na ovome. Razmišljaju i o ekološkoj strani cijele priče, o stvaranju otpada koji se može izbjeći korištenjem trajnijih proizvoda kao što su menstrualne čašice i platneni ulošci.

„Zbrinjavanje otpada je druga strana ove priče, no korištenje drugih proizvoda zahtijeva ozbiljniji pristup. Planiramo napraviti edukaciju na ovu temu“, najavila je Klarić.

Promociju održivih menstrualnih potrepština i u PaRiteru vide kao nužnost, uz spomenuto ukidanje poreza i uvođenje cjelovite seksualne edukacije u škole, ali i adresiranje diskriminirajuće prakse poslodavaca koji svojim radnicama ne dozvoljavaju odlaske na toalet da promijene uloške, zatim uvođenje besplatnih menstrualnih potrepština u sve toalete jer je nužnost za ulošcima jednaka nužnosti za toaletnim papirom. Stopa rizika od siromaštva u žena iznosila je u 2021. čak 37,0%, znatno više nego u muškaraca 25,9% te je neosporno da su žene i dalje u višestruko nepovoljnom položaju.

„Doista je puno posla pred nama i to posla koji uključuje različite aktere i akterice. Možda će se nekome učiniti da se izuzetno puno priča oko nebitne teme, ali menstruacija i pravo na higijenu doista nije nebitna tema. Utječe na živote tisuće žena i obitelji“, zaključuje Matejčić.

Članak je objavljen u okviru projekta  INGRiD – Intersecting Grounds of discrimination in Italy, koji financira Europska komisija u sklopu Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (Rights, Equality, Citizenship programme 2014-2020)