Kapitalno delo o istinskoj heroini

17. May 2021.
U poslednje vreme aktuelizovana je tema istorijske uloge Austrijanke Diane Budisavljević, rođene Obekser (1891-1978), supruge uglednog zagrebačkog lekara Julija Budisavljevića, koja je od sigurne smrti iz ustaških logora tokom Drugog svetskog rata izbavila najmanje 7.000 srpske dece.
image-e1621011979214-678x381.jpg
Foto: Korica knjige

Objavljeno je mnogo knjiga, snimljen je film o Diani, ali knjiga Diana Budisavljević istoričarke Nataše Mataušić, koju je nedavno objavila Laguna, predstavlja rezultat dvadesetogodišnjeg iscrpnog istraživanja.

Sadrži fotografije Diane, njene porodice, saradnika, ali i nedavno pronađene fotografije dece iz logora i fotografije preživelih danas.

U knjizi (tvrdi povez i ekskluzivne fotografije), su i odlomci iz Dianinog dnevnika, kao i priče onih koje je Diana spasila.

Autorkin istraživački rad je inspirisao snimanje filma Dnevnik Diane Budisavljević.

Vilhelm Kues: Dijanina lista, Samizdat B92

Knjiga Vilhelma Kuesa Dijanina lista priča istinitu priču o izuzetnoj ženi Dijani Budisavljević, koja je tokom Drugog svetskog rata sprovela jednu od najvećih humanitarnih akcija ne samo na tlu podeljene i okupirane Jugoslavije nego i u Evropi pod okupacijom ili dominacijom nacističke Nemačke. Reč je o akciji spasavanja više hiljada srpske dece iz logora Nezavisne Države Hrvatske.

Pored spasavanja dece od sigurne smrti, Diana je tokom Drugog svetskog rata organizovala njihov smeštaj i vodila detaljnu kartoteku kako bi roditelji nakon rata mogli da pronađu svoju decu.

Po postignutim rezultatima njen otpor je imao sva obeležja herojskog dela, koje je zaslužilo svoje mesto u pozitivnom istorijskom nasleđu.

Ali desilo se upravo suprotno.

Čim su na scenu stupile nove komunističke vlasti, toj heroini Drugog svetskog rata u potpunosti je onemogućen rad, oduzeta joj je kartoteka, a ona ?? potisnuta iz istorijskog sećanja.

„Do 2002. i objavljivanja Dnevnika Diane Budisavljević koji predstavlja izuzetan povijesni dokument, pisan iz perspektive žene koja je slobodno mislila, slobodno djelovala i pružala aktivan otpor ustaškom režimu, uspjela sam uz pomoć Dianine unuke Silvije Szabo otkriti tajnu albuma koji su se godinama čuvali u depou muzeja: albuma Diane Budisavljević.

To su bila moja dva polazišta za traženje mnogobrojnih pitanja koja sam sebi postavljala, a na koja moja knjiga donosi odgovore: tko je bila Diana Budisavljević, zašto su joj oduzeti kartoteka djece i albumi s fotografijama, zašto je izbrisana iz povijesnog narativa Drugoga svjetskoga rata usprkos svim njenim zaslugama i naporima koji su donijeli spas velikom broju srpske djece, tko je odgovoran za to, kakva je bila uloga nadbiskupa zagrebačkog Alojzija Stepinca…“, objašnjava Nataša Mataušić.

Članak je prenet sa portala Danas.

Članak je prenet sa portala Danas.

Click