Cene na Kosovu slične kao u regionu (VIDEO)
Rukići kaže da se, kad je reč o cenama, Kosovo ne razlikuje mnogo od zemalja regiona.
Prema njegovim rečima, neki proizvodi su značajno jeftiniji u poređenju sa zemljama u okruženju, ali su u nekim segmentima tržišta cene veće, jer Kosovo uvozi 90 odsto osnovnih dobara iz drugih zemalja.
Foto: U. Miletić/Danas
Rukići objašnjava da na cene robe dodatno utiče transport i carinjenje, što cene na Kosovu čini nešto višim.
– Više od sedamdeset procenta potrošnje finansirano je iz javnih sredstava. Kosovo je u prednosti zbog dijaspore, jer dodatni novac dolazi odatle, pa se pokazatelji potrošnje ne smanjuju već se povećavaju. Deficit koji bi mogli da stvore određeni potrošači finansira se doznakama iz dijaspore. U ovom slučaju mi ne osećamo uticaj cena, ali to nije održivo. Za održivi ekonomski razvoj potrebno nam je da sredstva dolaze iz rasta privatnog sektora, a ne kroz javne finansije i doznake – navodi Rukići i dodaje da na dugoročnom planu moraju da razmisle na koji način pomoći privatnom sektoru.
Upitan koji proizvodi su izvozni aduti Kosova, Rukići odgovara da su Kosovari dobri u preradi hrane, obradi drveta kao i u uslužnim delatnostima, poput “IT” sektora i razvoja softvera. On poručuje da je to nešto na šta su ponosni.
– Od brendova tu je “Frutomanija” koja se širi na tržište svih evropskih zemalja. Reč je veoma zdravim sokovima sa stopostotnim udelom voća. Tu je i kompanija “Džirafa”, koja se bavi proizvodnjom video sadržaja i koja je poslovanje proširila ne samo u regionu, već i u nekim evropskim zemljama, poput Češke. Neke od kompanija koje proizvode nameštaj sarađuju sa najvećim evropskim brendovima – nabraja Rukići.
Prema njegovim rečima, uvođenje stopostotnih taksi na robu iz Srbije tržište Kosova dovelo je u potpuno novu situaciju. Rukići objašnjava da domaća proizvodnja nije mogla da popuni pukotinu koja je nastala izostatkom srpskih proizvoda.
– Zbog toga smo morali da se okrenemo prema Makedoniji, Grčkoj, Mađarskoj i još nekim zemljama čiji su produkti mogli da zamene srpske proizvode. Preorijentalisali smo aktivnosti na tržištu. To je takođe napravilo više prostora za domaće proizvode, pre svega u prehrambenoj industriji, ali ne i u ostalim sektorima – priča Rukići.
Članak je prenet sa portala Danas.