Posuđivanjem alata do društvene promjene

Prva i zasad jedina Knjižnica alata u Hrvatskoj djeluje već sedam godina u Belom Manastiru, a osim ekoloških vrijednosti, promiče integraciju Roma i smanjuje društvene nejednakosti. “Ljudi često nisu u mogućnosti kupiti neki alat, a uz to im treba možda dva ili tri puta godišnje. Najbolje rješenje je da ga posude u našoj Knjižnici”, ističe Duško Kostić, idejni pokretač Knjižnice.

“Kolega i ja vidjeli smo na internetu primjer knjižnice alata u SAD-u i pomislili zašto i mi ne bismo tako nešto pokrenuli”, prisjeća se Duško Kostić kako je došlo do ideje o pokretanju Knjižnice alata u Belom Manastiru prije sedam godina, prve takve u Hrvatskoj i još uvijek i jedine.Pomoći im možete i donacijom alata koji vam možda stoje neiskorišteni. Nedavno su tako iz Zagreba dobili donaciju dvije brusilice i škara za rezanje metala, a pomoć im je i dalje potrebna.

Od jednostavnih alata poput sjekire, motike ili štihače, do motornih pila, kosilica, ljestava od 18 metara i miješalica za beton, u Belom Manastiru se ne morate brinuti ako nemate potrebni alat. Posao oko kuće ili u kući možete obaviti, a da ne opteretite kućni budžet ili gomilate stvari koje vam trebaju jednom godišnje.

“Ljudi često nisu u mogućnosti kupiti neki alat, a uz to im treba možda dva ili tri puta godišnje. Najbolje rješenje je da ga posude u našoj Knjižnici”, objašnjava Kostić, predsjednik Udruge romskog prijateljstva Luna, koja vodi Knjižnicu.

Iako udruga okuplja romsku nacionalnu manjinu, Knjižnica je otvorena svima. Za nezaposlene je članarina besplatna, umirovljenici plaćaju godišnju članarinu od 50 kuna, a zaposleni 200 kuna, slično kao i u “pravoj” knjižnici s knjigama. Riječ je o simboličnoj članarini kojom se pomaže Knjižnici u nabavi novih alata, financiranju potrošnih stvari kao što je gorivo za motorku i slično. Baš kao i u knjižnici s knjigama, rok posudbe je ograničen (na tri do pet dana) kako bi svi mogli doći na red za alat.

Osim samog posuđivanja, održali su i brojne radionice i edukacije za upravljanje složenijim alatima, pa i osigurali liječničke preglede i potvrde za one alate za koje je to potrebno. Tako su pomogli ljudima da poboljšaju svoje šanse na tržištu rada, nešto čime se također udruga intenzivno bavi.S uvođenjem principa kružne ekonomije u politiku gospodarenja otpadom u Europskoj uniji, smanjenje nastanka otpada je i službeno priznato kao korak koja dolazi ispred recikliranja

Volonteri koje smo osposobili zatim idu kod starijih i nemoćnih osoba pa im obavljaju potrebne radove, cijepaju drva, poprave krov ili nešto drugo što nisu u mogućnosti sami napraviti. Kupili smo i frizerski pribor pa su djevojke koje idu u frizersku školu mogle vježbati i besplatno su šišale starije osobe besplatno. Njima je to praksa koja im je potrebna da bi lakše našle posao, jer je zapošljavanje Romima otežano, a pogotovo ako nemaju prakse. Tako smo nabavili i opremu za kozmetičarke”, ističe Kostić.Iako udruga okuplja romsku nacionalnu manjinu, Knjižnica je otvorena svima. Za nezaposlene je članarina besplatna, umirovljenici plaćaju godišnju članarinu od 50 kuna, a zaposleni 200 kuna, slično kao i u “pravoj” knjižnici s knjigama

No, od početka nisu htjeli smjestiti Knjižnicu smjestiti u romsko naselje, već se ona nalazi u središtu grada, u prostoru koji im je iznajmio Grad, a oni uredili. Na zgradi je vidljiv natpis “Knjižnica alata”, danas je potpuno sređena za ugodan boravak, a Grad ih podržava plaćanjem režija.

“Kroz naše akcije i Knjižnicu itekako se razvija integracija, Romi su se zbližili sa susjedima, dobili su neke nove vještine, jednako kao i socijalno ugroženi građani. Nekoliko naših korisnika je dobilo i potpore za samozapošljavanje. Razbijaju se predrasude i prema socijalno ugroženima”, kaže Kostić. U Belom Manastiru živi oko 400-tinjak Roma, a s okolicom njih oko 2500. Ovdje je situacija za njih bolja nego u nekim drugim regijama, kažu u udruzi, no zbog nezaposlenosti mladi ljudi odlaze.

“Samo da se ljudi mogu zaposliti, onda nema nikakvih problema s integracijom. Mi motiviramo mlade da ostaju u školi, djevojke da se ne udaju premlade. Provodili smo i projekt da i Romi i svi ostali koji nemaju osnovnu školu, završe školu pa da se mogu prekvalificirati preko Zavoda za zapošljavanje. U sve programe uvijek uključujemo i neromsku populaciju”, ističe.

Još jedan način kako su iskoristili alate iz Knjižnice je uzgoj hrane. Uz Knjižnicu su podignuli dva plastenika u kojima su uposlili nekoliko starijih žena koje uzgajaju povrće.  “Prije su bile zaposlene preko mjere javnih radova. Tada smo to povrće dijelili, primjerice za Uskrs smo dijelili mladi luk. Sada one to uglavnom podijele među sobom”, kaže Kostić.Osim samog posuđivanja, održali su i brojne radionice i edukacije za upravljanje složenijim alatima, pa i osigurali liječničke preglede i potvrde za one alate za koje je to potrebno

Iako rade na konkretnim stvarima u korist šire zajednice, danas se i Knjižnica i udruga održavaju volonterskim radom. Uglavnom je Duško taj koji je dostupan za iznajmljivanje alata četiri sata na dan, a najveća je potražnja korisnika, kojih je dosad bilo 300-tinjak, vikendom. Iznos koji je potreban za godišnji sustavni rad Knjižnice nije velik.

“Trebalo bi nam nekih 20 000 eura godišnje da zaposlimo 2-3 osobe, dvije u Knjižnici alata, a jednu koja bi vodila plastenike, te da možemo nabavljati materijale za Knjižnicu. Za nekoga tko nema ni za kruh kupiti gorivo za motornu pilu je već skupo. Razmišljali smo i o kupnji polovnog vozila kako bismo mogli odlaziti s alatima i do udaljenijih sela. Ljudi često nemaju mogućnost ni da dođu do samog Belog Manastira, a na selu su alati i najpotrebniji. No, preko Europskog socijalnog fonda nije moguće kupiti polovno vozilo, a novo nam je preskupo”, komentira Kostić.Iako rade na konkretnim stvarima u korist šire zajednice, danas se i Knjižnica i udruga održavaju volonterskim radom. Uglavnom je Duško taj koji je dostupan za iznajmljivanje alata četiri sata na dan

Na putu do ostvarenja vizije ove udruge – biti dostupan svim starijima i nemoćnima u Baranji – stoji tako jedno polovno vozilo. Pomoći im možete i donacijom alata koji vam možda stoje neiskorišteni. Nedavno su tako iz Zagreba dobili donaciju dvije brusilice i škara za rezanje metala, a pomoć im je i dalje potrebna.

A kako se ideja Knjižnice igračaka, koju je pokrenula Ekološka udruga Krka u Kninu, proširila na više gradova u Hrvatskoj, možda je vrijeme da još koji grad provede u djelo svoju knjižnicu alata.

Knjižnice alata kao perjanice kružne ekonomije

“Ovo je avangarda ekonomije 21. stoljeća: smanjujemo otpad, stimuliramo popravljanje i stvaranje alternative Na putu do ostvarenja vizije ove udruge – biti dostupan svim starijima i nemoćnima u Baranji – stoji tako jedno polovno vozilopotrošačkom društvu”, stoji na web stranici knjižnice alata Tournevie koja djeluje u belgijskom Bruxellesu.

Ovaj slogan dobro sažima okolišni značaj ovakvih projekata ekonomije razmjene. S uvođenjem principa kružne ekonomije u politiku gospodarenja otpadom u Europskoj uniji, smanjenje nastanka otpada je i službeno priznato kao korak koja dolazi ispred recikliranja, a time i važnost ovakvih inicijativa koje promiču razmjenu umjesto gomilanja stvari i popravljanje umjesto bacanja.

Podsjetimo, za jedan od prioriteta za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU određena je, uz “klimu okrenutu budućnosti” te zelenu energetiku, i “Europa koja je predana ciljevima održivog razvoja unutar i izvan svojih granica”. Podupiranje ovakvih projekata bi se tu svakako trebalo uklopiti.