Nova knjiga: “Dogovorena pravda: Sporazumi o priznanju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije”

Iz štampe je izašla nova knjiga u izdanju Centra za nenasilnu akciju Dogovorena pravda: Sporazumi o priznanju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.
Knjiga je dostupna u PDF formatu. Za štampano izdanje obratite se uredima CNA u Sarajevu ili Beogradu.
Publikacija se sastoji iz dva dijela: analitičko-teorijske cjeline i arhivske baze sporazuma o priznanju krivice. Prvi dio publikacije obuhvata historijski, pravni, etički i društveni kontekst nastanka i primjene instituta priznanja krivice za ratne zločine, dok drugi nudi pregled sporazuma priznanja krivice zaključenih pred međunarodnim i domaćim sudovima u predmetima ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.
Knjigu su uredili članovi tima CNA Nedžad Novalić i Davorka Turk, dok tekstove u knjizi potpisuju Davorka Turk, Nenad Vukosavljević i Nedžad Novalić. Arhiv sporazuma o priznanju ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije priredio je Edin Ramulić.
Očekujemo da će prijevod knjige na enleski jezik biti objavljen u prvoj polovini 2026. godine.
Kada se radi o procesuiranju odgovornih za ratne zločine, iskustvo s prostora bivše Jugoslavije predstavlja posebnost. Ne samo da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prvi međunarodni tribunal ustanovljen nakon Drugog svjetskog rata, nego su i lokalni sudovi, naročito oni u BiH, procesuirali vanredno veliki broj osoba. Toliki broj procesuiranih nije viđen ni prije, ali ni poslije. U svijetu u kojem je Međunarodni sud pravde (ICC) pod direktnim nasrtajima najmoćnijih zemalja, poduhvat da se procesuira toliki broj odgovornih čini se još vanrednijim povijesnim događajem. Iako je moguće biti kritičan spram ideje da se cjelokupan proces suočavanja s naslijeđem rata – kod nas i drugdje nazivan najčešće tranzicionom pravdom – skoro isključivo bazira na sudskoj pravdi i suđenjima odgovornima za ratne zločine, naslijeđe koje su ostavili sudovi i suđenja predstavlja vrijedan materijal.
Ova publikacija predstavlja pokušaj da se taj materijal odnosno onaj njegov dio koji se odnosi na osobe koje su pred sudovima priznale počinjenje ratnih zločina – otrgne od zaborava i ponudi kao alat koji može koristiti u borbi protiv negiranja nečije patnje, u borbi protiv negiranja utvrđenih činjenica, ali i onima koji žele dublje analizirati sve ili neke od predmeta u kojima je došlo do sporazuma o priznanju krivice. Većina onih koji su priznali ratne zločine nisu svoja priznanja ni negirali niti ih kasnijim činjenjem doveli u pitanje. Šta više, postoje i pojedinci koji su ratne zločine priznali tek nakon suđenja i odslužene kazne čime je otklonjena sumnja o trgovini zarad manje kazne prisutna u slučajevima priznanja datih tokom suđenja. Naravno, u širem kontekstu posmatrano, naše je iskustvo relevantno i kao putokaz: šta i kako treba ili ne treba raditi, na šta obratiti posebnu pažnju, šta je nedostajalo u procesu suočavanja s ratnim naslijeđem…
Posebnu zahvalnost dugujemo nemalom broju ljudi sa kojima smo razgovarali u pripremi ove publikacije. Njihov doprinos mnogo je veći nego što može pokazati citiranje njihovih uvida i razmišljanja, posebno jer sa nekima od njih sarađujemo godinama na izgradnji mira. Popis osoba koje smo intervjuisali pri izradi ove publikacije, uz kratko predstavljanje, nalazi se na kraju publikacije „Dogovorena pravda“.
Ova knjiga je, na neki način, i posveta Edinu Ramuliću, najneumornijem borcu za pravdu kojeg smo sreli na ovim prostorima. Njegova hrabrost, ustrajnost i pravdoljubivost za mnoge su inspiracija. I mi smo među njima.


