Izolacija može dovesti do porasta nasilja nad ženama

Piše: Anja Kožul

Radi suzbijanja pandemije koronavirusa sve preporuke pozivaju na ostanak kod kuće, samoizolaciju i smanjeno kretanje. Prateći kalendar nasilja na stranicama MUP-a koji se odnosi na nasilje u obitelji, jasno je da je za žene žrtve nasilja njihov dom trenutno najnesigurnije mjesto na svijetu, a to zadnjih dana uporno ističu udruge civilnog društva koje se bave zaštitom ženskih prava.

Samo u protekla 24 sata, točnije u srijedu 18. marta, MUP je evidentirao ukupno 18 događaja, od kojih dva kaznena djela na području PU sisačko-moslavačke i požeško-slavonske i 16 prekršaja na području PU sisačko-moslavačke, osječko-baranjske, brodsko-posavske, zagrebačke, šibensko-kninske, splitsko-dalmatinske, primorsko-goranske, varaždinske, međimurske, i vukovarsko-srijemske.

Sanja Sarnavka, iz Zaklade Solidarna, kaže da dva slučaja od četvrtka, koja su okarakterizirana kao kazneno djelo, govore da je riječ o ozbiljnim tjelesnim povredama koje su nanesene žrtvi. Aktivistkinja smatra da će izoliranost i upućenost zlostavljača i žrtve jedno na drugu gotovo sigurno proizvesti više agresije i na koncu i nasilja te kao primjer navodi vjerske blagdane kada se prema statistikama događa najviše nasilja, a kada obitelji provode više vremena doma.

Savjetovališta za žene žrtve nasilja zbog preporučenih mjera ne rade direktna psihološka i pravna savjetovanja, ali SOS telefonske linije rade kao i dosad.

Josipa Tukara, iz Ženske sobe, kaže da njihov centar za žrtve seksualnog nasilja i dalje radi: dostupni su putem telefona, e-maila i društvenih mreža.

Također, u ovoj organizaciji određena su i dežurstva pa je u svakom trenutku netko prisutan u uredu.

– Ako žrtva seksualnog nasilja dođe na vrata u naš ured osoba će svakako biti primljena u skladu s njezinim potrebama, pogotovo ako se radi o nekoj hitnoj interveniciji i ako postoji potreba da se s njom ode na policiju, mi pružamo i taj vid podrške – kaže Tukara.

Politika Ženske sobe je takva da se nikad ne komentiraju trenutni slučajevi koji su u tretmanu i postupku savjetovanja, ističe Josipa Tukara, pa nam tako ne može reći da li su u ovoj izvanrednoj situaciji njihovi telefoni usijani. Navodi da je također teško dati prognoze o porastu seksualnog nasilja u samoizolaciji i bivanje uz nasilne partnere, te da će se o tome moći govoriti nakon nekog odmaka kada se zbroje statistički podaci.

– Mi strahujemo svakog dana: problematika seksualnog nasilja i dalje je tabu tema u našem društvu i ono što se na godišnjoj razini prema statistikama MUP-a vidi kao broj prijavljenih pokušaja silovanja ili nekih drugih oblika seksualnog nasilja samo su vrh sante leda – podsjeća Tukara.

Neva Tölle, iz Automne ženske kuće Zagreb, kaže da u njihovom savjetovalištu i skloništu sve funkcionira, ali uz iznimno velike napore cijelog tima. Govori da je puno poziva i potražnje za smještajem, a kako je ova sigurna kuća puna, Tölle sa svojim timom upite pokušava kanalizirati na neke druge organizacije. Kao i svi drugi, rad savjetovališta prebacili su na dostupne tehnologije, pa sa ženama komuniciraju putem telefona, sms-ova, rade video konferencije…

– Morali smo reorganizirati cijeli posao, savjetovalište radi od kuće kao i dosad svaki radni dan od 10 do 17 sati. Odvjetnički tim, koji je zadužen za pravno savjetovanje ili pisanje podnesaka, žalbi i tužbi, radi telefonom, e-mailom i faksom. Nema osobnih kontakata, a kada govorimo o psihološkom savjetovanju ili nekoj drugoj vrsti savjetovanja, to nije najbolja opcija, zbog toga što žene vole imati kontakt oči u oči sa savjetodavkom, žele se vidjeti s njom osobno. No u ovoj situaciji to nije moguće – govori Tolle.

Što se tiče skloništa, navodi da je situacija dobra utoliko što su uspjele na vrijeme pribaviti dovoljnu količinu dezinfekcije za ruke, maskica i rukavica. Žene ne izlaze van, djeca izlaze samo u pratnji majki isključivo sat do dva, kako ne bi bili potpuno zatvoreni u kući.

– Što se tiče prehrane i higijenskih potrepština, opskrbljeni smo. Žene čak same peku kruh, a jednom tjednom rade kolače. Na kriznom sastanku odredili smo lokacije za šetnju, tamo gdje nema puno ljudi, a u šetnju se ide pojedinačno, nikako u grupi. Djeca ipak moraju biti malo na svježem zraku – prenosi nam Neva Tolle.

I dok u Hrvatskoj funkcioniraju SOS telefonske linije, iz Španjolske stiže vijest o jednom drugačijem alarmiranju fizičkog i seksualnog nasilje i to – putem šifre. Kampanja ‘Protiv rodnog nasilja, maska 19’ stavlja na raspolaganje ženama da prijave slučajeve nasilja u pouzdanoj ili najbližoj ljekarni. ‘Oni koji strahuju za njihov fizički, psihološki i/ ili seksualni integritet, kako u najbližem obiteljskom okruženju, tako i na ulici, mogu pristupiti ljekarni i zatražiti ‘Masku 19’, pišu španjolski mediji.

Nakon ovog zahtjeva, farmaceutsko osoblje uputit će poziv za spolno nasilje, a kad se uspostavi kontakt s hitnim slučajevima, bit će navedeno da je poziv u slučaju incidenta ‘Maska 19’, koji će generirati aktiviranje protokola skrbi potrebnog za svaki slučaj i odakle će se propisno uputiti farmaceutsko osoblje kroz korake koje trebaju slijediti.

Za širenje ove mjere upozorenja, ljekarne će postavljati informacijske znakove na vidljiva i strateška mjesta. ‘Kolektivni je izazov obuzdati krivulju koronavirusa bez izazivanja rodnoga nasilja’, rekla je Kika Fumero, ravnateljica Kanarskog instituta za jednakost. Ona je izrazila veliku zabrinutost budući da karantena u domovima žrtava znači 24-satni suživot s agresorima, a tu je i prilika da žene budu seksualno napadnute na ulicama koje su ovih dana praktično prazne.

Telefonske linije za žene žrtve nasilja:

SOS 0-24 Ženska pomoć sada 0800 655 222

SOS 0-24 Ženska Grupa Korak Karlovac 047 655 925

Radnim danom u radno vrijeme:

Centar za žrtve seksualnog nasilja – 01 6119 444

Autonomna ženska kuća Zagreb – 0800 55 44

B.a.b.e. – 0800 200 144

SOS Osijek – 0800 200 151 (Izvor Tenja)

OS Vukovar – 032 414-910 (Sigurna kuća b.a.b.e.)

SOS Slavonski Brod – 035 449 180 (Udruga Brod)

SOS Pakrac – 034 411 780 (‘DELFIN‘ – PAKRAC)

SOS Sisak – 044 888 888 (Centar za žene Adela)

SOS Križevci – 048 711 077 Udruga Hera)

SOS Karlovac – 047 655 925 (Ženska Grupa Korak Karlovac)

SOS Rijeka – 051 211 888 (SOS Rijeka)

SOS Poreč – 052 452 746 (Centar za građanske inicijative Poreč)

SOS Split – 021 537 272 (Udruga Domine)

SOS Zadar – 023 332 059 (Udruga Duga)

Tekst je prenet sa portala Novosti.