Boris Rašeta: Film Amen, Koste Gavrasa

26. September 2022.
Odličan film grčko-francuskog režisera političkih filmova Coste Gavrasa govori o njemačkom oficiru koji je veliki njemački patriot, briljantan kemičar, ali i vjernik koji ozbiljno drži do novozavjetnih poruka, čovjek s razvijenom savješću, a ne automat za slušanje i izvršavanje naredbi.
Untitled-2

Kad mu nadređeni daju zadatak da u logore isporuči goleme količine ciklona B, on isprva misli da je ta kiselina namijenjena, kao i dotad, dezinfekciji odjeće. No u logoru mu pokažu koja je njena prava namjena… i naruče tone ciklona. On nakon toga, užasnut – riskirajući život – obavještava strane diplomate i svećenike kojima vjeruje, no kako se njegovi protestanti oglušuju na alarme, odlazi i do Vatikana, pokušavajući uzbuniti katolike. Badava i to. Papa Pio XII. o svemu je obaviješten, ali nitko ništa ne poduzima. Koncem rata predaje se Francuzima i piše opširan izvještaj o Holokaustu. Ime ovog hrabrog čovjeka valja zapamtiti. To je Kurt Gerstein, šef službe tehničke dezinfekcije Instituta za higijenu Waffen SS-a. Godine 1945., nakon predaje, napisao je “Gersteinovo izvješće”. Navodno je u ćeliji izvršio samoubojstvo. On spada u marginalizirane heroje Drugoga svjetskog rata, poput Witolda Pileckog, poljskog oficira koji se dobrovoljno javio u Auschwitz, pa na Zapad poslao precizan, opširan izvještaj o stanju u logoru, ali mu nitko nije vjerovao. Pilecki je bio borac protiv oba totalitarizma, pa su ga, nakon što je preživio Nijemce, strijeljali Rusi. Dvojica Slovaka, Rudolf Vrba i Alfréd Wetzler, uspjeli su 1944. pobjeći iz Auschwitza s detaljima o radu logora, a ponijeli su i naljepnicu s kanistra ciklona B, ali ni njima nitko nije vjerovao. Ili nije htio vjerovati.

Humke po Europi skrivaju brojne pravednike. Filmovi i knjige donekle ispravljaju tu nepravdu, od Oskara Schindlera preko Vrbe i Wetzlera do Kurta Gersteina, čuvaju sjećanje na heroje koji su po cijenu života čuvali vrijednosti čovječanstva, a ono im, nakon duge pauze, uzvraća priznanjem. Gavras je Grk, Spielberg je Židov. Lako je među Drugima tražiti neprijatelje, nađi ti heroje. Ali tu se skriva i jedna kolosalna nepravda. Romi su također bili ogromne žrtve nacizma, tamanjeni su kao miševi, ali kinematografija ih zaobilazi, a u povijesnim knjigama najčešće su među fusnotama. Nisu fotogenični. To raskrinkava pokondirenost pravovjerne, politički korektne povijesti naše epohe, jer pokazuje da ni među najnevinijim žrtvama nisu sve iste, a kamoli među zaraćenim stranama. A to je, opet, dio spirale koja je do Holokausta i dovela, to je pasivni rasizam…

Tekst je prenet sa portala Novosti.

Click