Jesu li Srbi u Hrvatskoj ravnopravni sa većinskim narodom?

9. January 2023.
Prema popisu iz 1921. Srbi su u Hrvatskoj činili 16,94 posto od ukupnog stanovnika, a sto godina kasnije ta brojka je pala na 3,2 posto.
kristijan-arsov-CYd_6SM_6HA-unsplash
Zagreb. Foto: Kristijan Arsov/Unsplash

Piše: Branimir Bradarić

Sve do uvođenja demokracije i višestranačja Srbi u Hrvatskoj imali su status konstitutivnog naroda što se tada promijenilo te su Srbi u Hrvatskoj postali nacionalna manjina. O broju Srba u Hrvatskoj govore i službene brojke.

Prema službenim podacima sada već daleke 1921. godine Srbi u Hrvatskoj su činili 16,94 posto od ukupnog stanovništva. Taj broj se iz godine u godinu smanjivao da bi popis stanovništva 1991. godine rekao da u Hrvatskoj živi 12,16 posto Srba. Domovinski rat, stradanja, vojno-redarstvene akcije i iseljavanje rezultirali su da je broj Srba pao na 4,6 posto dok je ta brojka deset godina kasnije, 2011. godine, iznosila 4,4 posto. Broj Srba nastavio se i dalje smanjivati tako da je popis stanovništva iz 2021. godine pokazao da u Hrvatskoj trenutno živi 3,2 posto pripadnika srpske nacionalne manjine.

Činjenica da broj Srba u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, a posebno Domovinski rat i sve što jedan rat donosi kao i činjenica da se početkom ‘90-ih pobunio dio pripadnika srpske nacionalne manjine, postavlja i pitanje položaja pripadnika srpske nacionalne manjine u društvu, odnosno njihovih prava.

Znameniti Srbi iz Hrvatske

Kada se govori o Srbima iz Hrvatske često se ističe i niz poznatih Srba koji su doprinijeli razvitku Hrvatske. Pri tome je nezaobilazno ime velikog izumitelja Nikole Tesle. Tu su i druga poznata imena poput Milutina Milankovića, Petra Preradovića, Josifa Runjanina, Arsena Dedića, Vladimira Beare, Vojina Bakića, Branka Radičevića… Sva ta imena, kao i brojna druga, govore kako su Srbi u Hrvatskoj ostavili dubok trag. I danas u Hrvatskoj živi niz poznatih i priznatih Srba među kojima su sportaši, glumci, glazbenici, poslovni ljudi…

Danas, u 21. stoljeću, situacija je zbog svih ratova i stradanja iz prošlog stoljeća nešto drugačija. Politički odnosi Hrvatske i Srbije su narušeni, a sve se to reflektira i na manjinske zajednice Srba i Hrvata u dvije države. Međutim, svaki važniji datum iz novije povijesti, poput sloma obrane Vukovara ili vojno-redarstvenih akcije Bljesak i Oluja, dodatno zakomplicira već složene odnose. Tada se s obje strane ne biraju riječi, govori o ustašama i četnicima…

„Srbin sam iz Vukovara i to ne krijem ali niti ne ističem. Mogu reći da živimo normalno – i ja i moja porodica. Nemam nikakvih problema, niti ih pravim nekome. Radimo, družimo se, deca se školuju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Drugim rečima, vodimo jedan normalan život. Međutim, svakako je da mi smeta generalizacija svega što se događalo tokom rata. Niti su svi Srbi, niti su svi Hrvati zločinci. Zločine su činili pojedinci koji imaju ime i prezime i to treba uvek istaknuti. Na neki način, hteli mi to ili ne, Srbi u Hrvatskoj su obeleženi baš zbog toga rata“, kaže Milan M. iz Vukovara.

Dodaje da osim generalizacije i medijskih prozivanja svih Srba nije imao nikakva negativna iskustva kao i da je i sam koristio neke poticaje koje su dodjeljivali Grad Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija i Republika Hrvatska. Ipak, ističe i da mu nije bilo niti malo drago kada je vidio što se sve događalo sa uvođenjem ćirilice u Vukovaru. Napominje i kako u vrijeme Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine u gradu uvijek vlada neka posebna atmosfera te da na sam 18. studeni brojni vukovarski Srbi ili ne izlaze u grad ili pak odu negdje dalje.

„Sve je to ta neka ratna ostavština koja traje do danas. Hrvatska jeste deo EU, ali će još puno vode Dunavom proteći dok se neke stvari ne reše i poslože. Uz to, mnogi dobro žive na tom podgrevanju atmosfere, a sve to ‘plaćaju’ obični ljudi koji samo žele bolje i kvalitetnije živeti“, ističe Milan.

Ne provode se zakoni

Vukovarski Srbi s kojima smo razgovarali kažu kako Vukovar nije prava slika života Srba u Hrvatskoj s obzirom da je to grad u kojem pripadnici srpske nacionalne manjine sada čine gotovo jednu trećinu stanovnika. U Vukovaru djeluju i KUD-ovi, sportski klubovi, udruge i druge institucije koje okupljaju Srbe. Sukladno zakonu Srbi imaju pravo i na zamjenika gradonačelnika, kao i dožupana Vukovarsko-srijemske županije. Uz sve to Vukovar je i pod posebnim medijskim povećalom već godinama.

„Može reći ko šta hoće, ali Srbi u Vukovaru i Hrvatskoj su najčešće građani drugoga reda. To se vidi na svakom koraku. Najbolje se to vidi prema neprovođenju nekih zakona, poput onoga o uvođenju dvojezičnosti u Vukovar što nikada nije realizovano. Kada si Srbin uvek se to nekako drugačije gleda i tretira. I sam sam to osetio više puta. Uz to, koliko god problema bilo u Vukovaru još veći problem imaju Srbi na Baniji, Kordunu, u Lici, Zagori… Tamo još ima sela i zaseoka gde nema struje i to nije nikoga briga. Problema je puno i oni se slabo ili nikako ne rešavaju“, kaže Dragan V. iz Vukovara.

Kada se gledaju prava Srbi u Hrvatskoj, pripadnici srpske manjine imaju pravo na osigurana zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Po ključu, u nekim institucijama također imaju osigurana mjesta. U ovisnosti o broju pripadnika srpske manjine u nekim gradovima i županijama imaju osigurana mjesta zamjenika gradonačelnika i župana. Jedno od prava je mogućnost obrazovanja na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Sukladno zakonu u Vukovaru su 2011. godine, kada su Srbi činili 34,87 posto stanovnika, natpisi na objektima državnih institucija trebali biti ispisani, uz latinično pismo, i na ćiriličnom. To pravo nije nikada realizirano jer su uslijedili prosvjedi i razbijanja ploča. Gradski vijećnici su materijale za Gradsko vijeće dobivali na srpskom jeziku i pismu. To pravo je konzumirano, ali je s novim rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine ono ukinuto jer Srbi sada čine  29,73 posto ukupnog broja stanovnika. Srbi su imali pravo i da im osobna iskaznica bude ispisana na ćiriličnom pismu i srpskom jeziku.

„Sve je to lepo napisano, ali se malo toga moglo koristiti. Videlo se to najbolje sa mogućnosti uvođenja dvojezičnosti koja nikada nije realizovana. Papir trpi sve“, ističe Dragan.

Drugačije nas se gleda

Aktualni zamjenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalna manjine Srđan Kolar (SDSS) kaže kako su prava i položaj vukovarskih i hrvatskih Srba široko pitanje te da Srbi u mnogo toga dijele sudbinu ostalih građana Hrvatska. U isto vrijeme tu su, kako kaže, i specifičnosti koje imaju samo Srbi u Hrvatskoj.

„Srbe u Vukovaru se i danas drugačije gleda, a to se najbolje vidi kod zapošljavanja. Vrlo često Srbi imaju pravo samo na niže rangirana radna mesta, a u prilog tome govori i to da u Gradu Vukovaru nema niti jednog pročelnika srpske nacionalnosti. Osim direktorice Dečjeg vrtića Vukovar 2, koji okuplja najvećim delom decu srpske nacionalnosti, niti jedan Srbin nije na čelu neke gradske firme. Isto je i u županiji. Imamo jednog direktora srednje škole i to je to“, kaže Kolar.

Dodaje i kako se i dalje neke specifičnosti odnose na rat 1991. godine i da uvijek postoji neka datumska veza koja nešto otežava. Prema njegovim riječima, on i SDSS nemaju ništa protiv da se obilježavaju sjećanja na stradale iz rata, ali pita se i zašto kada Srbi u Vukovaru to žele napraviti pravi se problem. Govoreći o daljim nelogičnostima kaže i kako kulturne i sportske udruge koje okupljaju Srbe dobivaju manje novca iz gradskoga proračuna. Podsjeća i kako je Grad Vukovar, dolaskom na mjesto gradonačelnika Ivana Penave, donio odluku da nitko tko studira izvan Hrvatske nema pravo na stipendiju. Po njegovim riječima, to najviše pogađa vukovarske Srbe od kojih dosta njih studira u Beogradu i Novom Sadu.

„Srbi sebe svakako ne gledaju kao građane drugog reda jer se, pre svega, smatraju ponosnim narodom. Međutim, neke stvari građani srpske nacionalnosti mogu teško ostvariti, ili ne mogu nikako, samo zato jer su Srbi. Drugačije ih se gleda. Imamo puno slučajeva diskriminacije kod finansiranja kao i dvojakih stavova što se ne bi smelo dešavati“, kaže Kolar.

Jasna poruka

I njegov prethodnik na mjestu zamjenika gradonačelnika Vukovara Srđan Milaković, koji je danas predsjednik Demokratskog saveza Srba, smatra da se Srbe u Vukovaru i Hrvatskoj gleda kroz posebnu prizmu i da se ta činjenica odražava na život prosječnog Srbina u Hrvatskoj. Radi toga kaže da se pripadnici srpske zajednice često osjećaju nepoželjnima u društvu.

„Kako i na koji način se radi i gleda na Srbe pokazuje i primer Vukovara gde pripadnici srpske nacionalne manjine čine gotovo 30 posto, da Srbi nemaju niti jednoga pročelnika ili direktora gradskih firmi. U Vukovaru niti u jednoj instituciji Srbi nisu značajnije zastupljeni. Ukazivali smo više puta na to, ali bez rezultata“, kaže Milaković.

Govoreći i svojim iskustvima kaže kako je on bio osam godina zamjenik gradonačelnika Vukovara, ali da nije imao gotovo nikakve odnose s njim. Nije bio pozivan niti na kolegije s pročelnicima, niti je na bilo koji način bio prisutan u društvenom životu grada tako da ga nije bilo na konferencijama za novinare vezano za gradske teme, otvaranju ulica ili nekih projekata i slično. U isto vrijeme, drugi zamjenik gradonačelnika je bio pozivan na takva događanja.

„Isto se i danas događa i to nije normalno niti dobro posebno jer i Srbi su ti koji pune gradski budžet i plaćaju poreze. To je i jasna poruka drugima i tako to sve ide u krug. Zbog svega toga, broj Srba je pao sada za 3,2 posto, a mislim da će padati i dalje. Postoje propisani zakoni, ali Srbi u Hrvatskoj dobivaju mrvice i ništa drugo. Formalno smo svi jednaki i sa jednakim pravima, ali u stvarnom životu je situacija sasvim drugačija i to se vidi i oseti na svakom koraku“, rekao je Milaković.

Grad brine za sve

O činjenici da je prije nekoliko dana promijenjen Status grada Vukovaru, sukladno rezultatima popisa stanovništva, po kojemu ćirilica više nije ravnopravno pismo reagirao je i zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac, inače predsjednik gradske podružnice Hrvatskih suverenista.

„Riječ je o političkom pitanju koje je izdignuto bez potrebe na visoku razinu. Rezultati popisa stanovništva su jasni, a kada je riječ o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine ona ostaju ista kakva su i bila. Jedino što se gubi jeste to da materijali za Gradsko vijeće više neće biti tiskani na ćirilici što je malo tko od njih i koristio. Tu je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji sve precizira.

Grad Vukovar i dalje će nastaviti raditi u korist svih svojih građana bez obzira na nacionalnost kao što smo radili i do sada. Nikada kod dijeljenja poticaja, potpora, stipendija i svega drugoga nismo gledali tko je koje nacionalnosti. Tako ćemo nastaviti raditi i dalje“, obećao je Sušac.

Tekst je prenet sa portala Al Jazeera Balkans.

Click