Milanović da oduzme odlikovanja osuđenim ratnim zločincima

14. januar 2020.
Izbor Zorana Milanovića za novog predsednika Hrvatske može ozbiljno da doprinese promeni zvanične hrvatske politike u pogledu suočavanja sa prošlošću, ističe u razgovoru za Danas Branka Vierda iz hrvatske Inicijative mladih za ljudska prava.
0801-678x382.jpg
Foto: YIHR

Piše: Jelena Diković

Kako naglašava naša sagovornica, mandat Grabar Kitarović obeležen je brojnim istupima koji su suočavanje s prošlošću, onom iz 40-ih i 90-ih, unazadili.

– Mandati Ive Josipovića i srpskog predsjednika Borisa Tadića pokazali su da se o temama koje nas razdvajaju može razgovarati konstruktivno, da žrtve ratnih zbivanja treba staviti u fokus, a ne relativizaciju ratnih zločina i ratnih zločinaca, da treba preuzeti odgovornost, te da se se valja dostojanstveno i prikladno ispričati žrtvama. Takva praksa zaustavljena je dolaskom i Grabar Kitarović i Vučića. Prateći kampanju Zorana Milanovića za predsjedničke izbore vidljivo je da je isticao važnost poštivanja ljudskih prava, zajedništva te međusobnog poštovanja. U svojim obraćanjima zaobilazio je pozdravljati Hrvatice i Hrvate, obraćao se građanima Republike Hrvatske čime je pokazao da mari za manjine, da su mu važni svi koji žive u Hrvatskoj, neovisno o etničkom ili bilo bilo kakvom drugom podrijetlu. To je ispravan put i vjerujemo da će mu mandat, kada govorimo o suočavanju s prošlošću, biti obilježen oduzimanjem odlikovanja Republike Hrvatske pravomoćno osuđenim ratnim zločincima, bili oni osuđeni od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ili nacionalnih sudova, da će se ispričati za zločine počinjene u BiH i Hrvatskoj, a u kojima su sudjelovale oružane snage pod kontrolom RH, da će podržati osnivanje REKOM-a te da će svoje javne nastupe koristiti kako bi doprinosio miru i suštinskom pomirenju u regiji.

Upitana da prokomentariše veličanje ratnih zločinaca ne samo u Hrvatskoj i Srbiji, već i u BiH i na Kosovu, Vierda odgovara da nažalost takva praksa u ovim državama ozbiljno narušava uspostavljanje stabilnosti i pomirenja među zemljama koje su pogođene ratovima devedesetih.

– Veličajući ratne zločince i relativizirajući ono što je počinjeno ratnim zločinima zamjenjuje se nepravedno i protuzakonito, za pravedno i zakonito. Takvim nastojanjima se prije svega mladima ostavljaju u nasljeđe društva kojima ljudsko dostojanstvo predstavlja relativnu kategoriju koja je sekundarna ako u odnos ulazi s ekstremnim nacionalizmom. Ukratko, šalje se poruka, za naciju je sve dozvoljeno i nikakvi zakoni tu ne vrijede. Takav pristup duboko je problematičan i opasan, u konačnici, povijest je pokazala u više navrata epiloge takvog stava. Inicijativa mladih ima urede u svim zemljama koje ste naveli te smo se upravo zato i osnovali jer smo svjesni da misija doprinosa sprečavanju ponovnih ratova ukoliko ne bude rezultat zajedničkih nastojanja ka suštinskom poštivanju ljudskih prava u svim država istovremeno, nema smisla – ukazuje Vierda.

Na naše pitanje, da li će Hrvatska tokom predsedavanja Evropskom unijom (EU) pokušati da uspori evropski put Srbije, pre svega, zbog nesuočavanja s prošlošću s obzirom na to da su mnogi srpski zločini u Hrvatskoj ostali nekažnjeni zbog izbegavanja pravosuđa u Srbiji da ih procesuira, Vierda ističe da je EU razvila politiku kojom se podržava postupna integracija država zapadnog Balkana u Uniju.

– Izjave političara usmjerene su također na važnost ulaska svih zemalja regije u EU. Bilo bi jako dobro kad bi Hrvatska period predsjedanja koristila ne samo za deklarativnu podršku susjednim zemljama za pristup EU nego kad bi intenzivnije isticala i radila u skladu s ciljevima i vrijednostima EU od kojih je na vrhu promicanje mira, te vrijednosti društvene uključivosti, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije. Srbija će, kao što je i Hrvatska morala, u tijeku pristupanja EU više pažnje i aktivnosti posvetiti procesuiranju ratnih zločina, pri čemu je razlika utoliko da je za Hrvatsku tada to značilo posebnu pažnju posvetiti suradnji u svim aspektima s Haškim tribunalom. Pošto je Tribunal 2017. zatvorio vrata za nova suđenja, sav teret u tom smislu pada na leđa nacionalnih sudova. Vjerujem da će pristup Europskoj uniji biti dovoljan razlog Srbiji da se aktivnije posveti procesuiranju ratnih zločina.

Članak je prenet sa portala Danas.

Članak je prenet sa portala Danas.