Ono što se dogodilo sa slikom Srbije u SAD u ovom periodu rezimirao je Džejms Lajon u naslovu teksta koji je objavio 1996: „Srbija u američkim javnim glasilima od 1912. do 1995. Kako od prijatelja napraviti neprijatelja“.
Naslov ne implicira da nas bezobzirni, krvoločni psi mahnito ujedaju iz obesti, vođeni zverskom prirodom i instinktima, što pretpostavlja da mi, kao inteligentnija vrsta, treba da im uzvratimo novim nehatom. Naprotiv. Neodgovorni vlasnici, nesprovođenje zakona i izostanak kontrole onih koji gaje pse stvorili su od Srbije zemlju koja se danas bori sa odavno zaboravljenim problemom u Zapadnoj Evropi.
Vesna Perunović je diplomirala i magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1987. godine. Od 1988. živi i radi u Torontu. Izlagala je na više stotina izložbi u Kanadi, Sjedinjenim Državama, Evropi, Aziji i Južnoj Americi.
U eri opšte hajke na novinare, dobra vest je kazna bivšem predsedniku opštine Grocka Dragoslavu Simonoviću na pet godina zatvora za podstrekivanje na paljenje kuće novinara Milana Jovanovića, kao i presude izvršiocima. Nije dobro što je po drugi put prvostepena, i što je od zločina prošlo bezmalo pet godina, i što je put do pravde išao kroz 50 ročišta tokom i između kojih su Jovanović, tužilac Predrag Milovanović i sud bili izloženi pritiscima. Nije dobro ni što je dan kasnije presuđeno da advokat Predraga Koluvije nije pretio Jeleni Zorić. O ugrožavanju novinara i značaju presude Simonoviću i drugim slučajevima razgovaramo s kolegom Veranom Matićem iz Komisije za istragu ubistava novinara i ANEM-a.
Tamo negde sedamdesetih, osamdesetih prošlog veka, posebno posle kosovskih demonstracija, a pre i tokom Slobinog (i udbaškog!) „događanja naroda“, „jogurt revolucije“, amputiranja pokrajinskih autonomija iz Ustava, pričao se (i) ovakav vic.
Svet, uplašen od mogućnosti izbijanja nove finansijske krize (popu one iz 2008. godine), sa zabrinutošću je primio vesti da su se dve velike banke, Banka silicijumske doline u SAD i poznata švajcarska banka Kredi svis survale u kolaps.
Putopis, ta stara književna forma, predstavlja veoma važno štivo ne samo za entuzijaste već i za naučnike. Večito neodređena granica između dokumentarnog, estetskog i fiktivnog čini ovu vrstu izvora istovremeno i izuzetno korisnom, ali i nezahvalnom za istraživače. Prostori današnje Srbije bili su, i ostali, zanimljivi generacijama putnika namernika.
Reći da dela autorki koje žive i rade na prostoru od Novog Sada do Mostara, od Banjaluke do Vankuvera i od Beograda do Ljubljane odviše rone u svakodnevicu, značilo bi biti pomalo površan i prilično nepravedan: jer, svakodnevica njihovih junakinja je nezaceljivo razdešena i apsurdna, suviše razorna da bi dozvolila ikakvo mešanje politike u upropašćavanje života onih koji su nenadmašni u sabotiranju sebe samih.
Rediteljka dokumentarnih filmova, koja će do 22. marta beogradskoj publici predstaviti svoja dva poslednja dokumentarna ostvarenja Nesvrstani i Filmske gerile (Non-Aligned & Ciné-guerrillas), govori za Novi magazin.
Grupa novinara i internet stručnjaka okupljena oko ideje o potrebi bolje ponude vesti građanima Srbije odlučila je da pokrene portal koji je pred vama. Detaljnije